Promocija novog broja časopisa "Književna fantastika" održana je u Kući kralja Petra Prvog u Beogradu, a njegovi urednici i saradnici govorili su o procesu iza biranja tema za ovogodišnje izdanje, koje je značajno inspirisano aktuelnom situacijom, kao i porastu interesovanja čitalaca za distopijske novele.
“Raditi na ovom izdanju bio je veliki izazov jer je život stao na godinu dana. To je period u kojem ste nešto uradili i potom je to samo tako stajalo neobjavljeno. Ali, da je sve bilo u redu, mi bismo danas ovdje predstavljali neke potpuno druge priče i drago mi je što smo pored svih izazova uspjeli“, navodi kourednik časopisa dr Mladen Jakovljević, autor dela “Izbledele duše“ (2019), “Vrsta sumraka“ (2015) i “Kad se vratim“ (2021).
Kako je Jakovljević potom otkrio, rad na sljedećem broju magazina je već počeo.
“Mislim da u međuvremenu nismo izgubili na aktuelnosti jer je izgledalo kao da je sve doslovno stalo na godinu dana. Već smo navikli da stvari brzo dođu i prođu i jako je teško u takvom vremenu praviti štampanu publikaciju koja će nakon godina i dalje biti zanimljiva ljudima, a ja smatram da smo mi uspjeli u tome“, kaže Jakovljević.
Kako navodi dr Adrijan Sarajlija, koji u ovom broju donosi priču “Onaj koji više nije“, nasilje koje se često koristi u filmovima i sličnim medijima je dosta eksplicitno, a mi smo se već navikli na njega.
“Eksplicitno nasilje je dio nas, postao nam je svakodnevna pojava. Mi crpimo iz onoga što vidimo trenutno, ali i u budućnosti“, nadovezao se Nebojša Petković, autor kratke priče “Tragovi na koži“, koja govori o svojevrsnoj pandemiji.
“Fantastika je ilustrovana enciklopedija istorije čovječanstva. Svi su ubeđeni da njome autori predviđaju nešto, ali pisci fantastike kojima je stalo da ispričaju jednu kvalitetnu priču inspiraciju crpe upravo iz istorije čovječanstva, iz nečeg već viđenog i razrađivanog“, ističe urednik časopisa i direktor Art-Anima festivala Dragoljub Igrošanac.
Među najpopularnijim distopijskim novelama nalaze se one koje opisuju pandemije smrtonosnih virusa (“Besnilo“ Borislava Pekića, “Uporište“ Stivena Kinga, “Andromedin soj“ Majkla Krajtona i “Crvena kuga“ Džeka Londona), a jednako su aktuelna i djela sa tematikom represivnih državnih aparata - “1984“ Džordža Orvela, “Sluškinjina priča“ Margaret Atvud i “Vrli novi svet“ Oldusa Hakslija.
Glavna tema ovog broja “Književne fantastike“ je stvaralaštvo američkog pisca naučne fantastike Reja Bredberija (1920 - 2012), autora “Farenhajta 451“ i dobitnika Pulicerove nagrade za promociju fantastične književnosti, povodom obilježavanja 100 godina od njegovog rođenja.
Gubitak starijeg brata uzrokovan pandemijom španskog gripa 1918. godine, a potom i sestre, koja je umrla od upale pluća (o čemu on piše u “Maslačkovom vinu“), uticali su na Bredberijevu fascinaciju smrću - temu kojoj će se on vraćati tokom svoje stvaralačke karijere duge 75 godina.
U svojim najznačajnijim djelima Bredberi je obrađivao teme gubitka, smrtnosti, traganja za smislom ljudskog postojanja, a pritom je i upozoravao na brojne društvene pojave koje preteranom upotrebom dovode do nuspojava koje se suprotstavljaju ljudskoj prirodi i dobrobiti čovječanstva - zloupotreba medija i njihov negativni uticaj, totalitarizam, državna kontrola i cenzura, prekomjernu upotrebu i zloupotrebu tehničkih sredstava i negativne posljedice pretjerane političke korektnosti, piše Tanjug.