BANJALUKA - Roman "Oslobađanje" Emira Sokolovića, koji je, prema riječima ovog književnika, pisan gotovo dvadset godina, a koji je prvi put objavljen u ekskluzivnom izdanju 2003. godine u svega 50 primjeraka, ovih dana štampan je u izdanju banjalučke "Besjede".
Ovaj put roman je štampan u 300 primjeraka, urednik izdanja je Nenad Novaković, a recenzije potpisuju Sead Pašić i Marko Bačanović.
"Te 2003. godine roman je štampan kuriozitetno u bibliofilskom izdanju od svega 50 primjeraka ručno rađenih. Moglo bi se reći poslastica za kolekcionare. Povod je bio obilježavanje 20 godina od objavljivanja moje prve zbirke poezije 'Dove e perche/Gdje i zašto', koju sam objavio 1983. godine za prestižnu izdavačku kuću 'Edizione Foreman' iz Bergama (Italija) i pod uredničkom palicom Korada Masija", kaže Sokolović za "Nezavsine".
Na promociji romana "Oslobađanje", tada u Zenici, podsjeća Sokolović, pred više od stotinu posjetilaca, prvi put je predstavljen vokalni oktet "Iskorak", a u sklopu promocije otvorena je i jednodnevna izložba slika akademskog slikara Mensura Begičevića. Specijalni gost na tadašnjoj promociji bio je Edin Karamazov.
"Zahvaljujući izdavačkoj kući 'Besjeda', imamo zadovoljstvo da ovaj roman podijelimo i sa širom publikom. Vremenski otklon od gotovo 20 godina od ekskluzivnog izdanja definitivno nam govori kako je djelo i dalje aktualno, a samim time da zaslužuje pažnju. U knjizi je predstavljen život slikara Simona i odnos stvaraoca prema kreaciji, kao i dosljednost koja je istog dovela do ničim izazvanog samoukinuća. Plejada drugih likova od supruge Emi do učitelja Rodriga i prijatelja Pola samo obogaćuje Simonovu percepciju i reminiscenciju", kaže Sokolović.
U "Besjedinom" izdanju romana "Oslobađanje" štampana je i zavidna biografija pisca ispisana na sedam stranica u vidu predgovora. Recenzije su štampane u pogovoru knjige, a Sead Bašić u naslovu "Demon nade i inata" kaže da roman čitaoce stavlja na teške zadatke.
"Prvi je savladavanje hermetičkih načela, a drugi spremnost da se bez ikakvih ustaljenih ograda uputimo u distorzivnu i dekrešendiranu 'avanturu' nosilaca fabule, koja je, izuzetno miniminizirana i piščevim postupkom dovedena do svoje kontraforme antifabule. U citatu Renea Šara, na samom početku djela, Sokolović posmatra centralno pitanje svoje knjige. Gdje je ta geometrijska tačka presjeka apscise smisla i ordinate postojanja", kaže Pašić.
U pomenutom citatu stoji "Imamo samo jedno preimućstvo iznad smrti: da se bavimo umjetnošću prije nego što ona dođe."
Drugi recenzent romana Marko Bačanović ističe da je proces čitanja "Oslobađanja" daleko više slikovan, možda čak i muzikotvoran, nego što je literaran.
"Svaki je čovjek, govoreći načelno, preopterećen stečenim nasljeđem, pa tako i slikar Simon, u čijem društvenom položaju, jeziku kojim se služi, matricom po kojoj funkcioniše, možemo tačno prepoznati i kulturu i epohu u koju je smješten i koju nosi kao breme. Jednako kao Sokolović, jednako kao bilo koji stvarni ili zamišljeni književni junak, čovjek ili stvaralac", zapisao je Bačanović uz napomenu da se u recenziji manje služio golim riječima kao oruđima jezika, a više poput autora, slikovnim asocijacijama koje je knjiga u njemu oslobodila.
Roman bi uskoro trebalo da bude promovisan u zeničkom klubu "Plava paleta" i u banjalučkom Kulturnom centru Banski dvor.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
