BANJALUKA - Uroš Petrović i Nenad Gugl, popularni srpski književnici, skoro su gostovali u Banjaluci, gdje su održali po pet predavanja na temu "Novi modeli razmišljanja" i na različitim lokacijama okupili značajan broj ljubitelja pisane riječi.
Organizator gostovanja bio je "Kulturboks", iza kojeg stoje Milijana Bojić i Milan Grubor.
Njih dvoje, kao i Uroš Petrović, o svemu su više govorili za "Nezavisne".
Milijana Bojić kaže da se nastupi pomenuta dva pisca razlikuju od klasičnih književnih susreta i predavanja.
"Uroš Petrović i Nenad Gugl na različite, ali međusobno veoma komplementarne načine podstiču publiku da razmišlja, postavlja pitanja i preispituje ustaljene obrasce. Uroševe radionice razvijaju kreativno i funkcionalno razmišljanje kroz interaktivan rad, logičke izazove i igru, dok Nenadova predavanja otvaraju teme koje se tiču čovjeka, njegovih vrijednosti, odnosa i ličnog razvoja", kaže Milijana Bojić.
Nju, kako dodaje, posebno raduje što je publika u Banjaluci među prvima imala priliku da učestvuje u programu "Novi modeli razmišljanja", čiji je idejni tvorac.
"Projekat je nastao iz želje da spojim dva izuzetna autora u jedinstvenom programu koji će kroz različite pristupe podstaći ljude da razmišljaju kreativnije, otvorenije i hrabrije. Vjerujem da će, nakon premijere u Banjaluci, 'Novi modeli razmišljanja' zaživjeti širom Republike Srpske, a nadam se i Srbije, jer mislim da ovakvi sadržaji imaju vrijednost koja prevazilazi granice jednog grada", rekla je Bojićeva dodajući da publika na ovakvim događajima nije samo posmatrač.
Ljudi iz publike, kako je rekla, imali su priliku da razgovaraju s autorima, razmjenjuju mišljenja i aktivno učestvuju u programu.
"Vjerujem da je svaki učesnik otišao kući bogatiji za neku novu ideju, drugačiju perspektivu ili pitanje koje će ga podstaći na razmišljanje", navela je Bojićeva.
Ona je ovom prilikom govorila i o tome u kojoj mjeri su danas književnost i kultura bliski mladim ljudima.
"Mislim da mladi nisu izgubili interesovanje za književnost i kulturu, već da su se promijenili načini na koje im pristupamo. Oni žele iskustvo koje će ih pokrenuti, podstaći na razmišljanje i dati im prostor da izraze svoju kreativnost. Na nama koji radimo u kulturi jeste odgovornost da stvaramo programe koji će mladima biti bliski, zanimljivi i inspirativni", istakla je Milijana Bojić.
Slično njoj, Milan Grubor kaže da je narod bez kulture pleme, a ne narod.
"Prije svega, željeli smo da Banjaluka nekoliko dana bude mjesto susreta sa ljudima koji svojim knjigama, idejama, ali i načinom života ostavljaju trag. Nenad Gugl i Uroš Petrović nisu samo popularni pisci, oni su velikani naše epohe i njihova djela nas podstiču da postavljamo bolja pitanja, mijenjamo način razmišljanja i vraćamo se sebi i svojim vrijednostima. Kao ljekar, svakodnevno sve više uviđam da čovjek nije parcijalno, nego cjelovito biće. Često kažemo: 'U zdravom tijelu zdrav duh', ali vjerujem da važi i obrnuto - zdrav duh pomaže čovjeku da čuva i zdravlje tijela. Čovjeku nije potreban samo lijek za tijelo, već često i za dušu. Vjera, nada, smisao i unutrašnja snaga važan su dio čovjekove cjelovitosti", smatra Grubor.
On dodaje da iz duha nastaje misao, iz misli riječ, a iz riječi djelo.
"Zato način na koji razmišljamo na kraju određuje kako živimo i kakav svijet ostavljamo generacijama koje dolaze poslije nas. Upravo zato 'Novi modeli razmišljanja' nisu samo naziv jednog predavanja. Mislim da su potreba našeg vremena. Napredovali smo nevjerovatno brzo u tehnologiji i materijalnom svijetu, a istovremeno se udaljili od sebe, jedni od drugih i od duhovnih vrijednosti. Imamo sve više informacija, a kao da imamo sve manje istinskih odgovora", podvlači Grubor.
S obzirom na to da je gostovanje Petrovića i Gugla trajalo više dana i da je ličilo na rezidenciju za pisce, što je veoma rijetko u Banjaluci i Republici Srpskoj, Grubor je govorio o tome kako su došli na ovu ideju.
"Ideja je nastala iz jednostavnog pitanja - zašto bi se susret sa piscem završio nakon promocije knjige od sat vremena? Zašto mu ne bismo dali priliku da nekoliko dana zaista živi sa gradom, upozna njegove ljude, razgovara sa djecom, studentima, nastavnicima i čitaocima? Ideja je originalno potekla od koorganizatora i moje kolegice Milijane Bojić. Zanimljivo je da od pisaca i drugih ljudi koji dolaze u Banjaluku često čujemo sličan utisak - da naš grad u duhovnom smislu djeluje mirnije, dostojanstvenije i nekako ponosnije od mnogih drugih sredina. Možda mi koji ovdje živimo tu vrijednost ponekad i ne primjećujemo dovoljno", naveo je Grubor. On navodi u nastavku da se grad ne gradi samo zgradama, ulicama i infrastrukturom.
Grad čine njegove ideje, kultura, knjige, vrijednosti i ljudi koje uspijeva da okupi. Volio bih da ovo zato ne ostane pojedinačan događaj, već da književne rezidencije postanu tradicija Banjaluke i da naš grad postane mjesto u koje će značajni pisci, umjetnici i mislioci rado dolaziti. Povratak svojim korijenima i vrijednostima nije povratak u prošlost. Naprotiv - to je pronalaženje snage za budućnost", jasan je Grubor. Konačno, književnik Uroš Petrović govorio je o tome šta su to "novi modeli razmišljanja".
"Novi modeli razmišljanja su, najkraće, novi načini da gledamo na ono što nam se događa. Ne menjamo svet, nego naočare kroz koje ga posmatramo. A ponekad je dovoljno promeniti naočare da shvatimo kako problem koji nas je plašio zapravo ima vrata - samo su bila na zidu koji smo uporno smatrali zidom. To su svojevrsni mentalni alati: Kako da popravimo neki nepotrebno opterećujući odnos sa drugim čovekom, kako da pokušamo da problem sagledamo iz ugla drugog čoveka, kako da pogrešimo, a da ne doživimo grešku kao ličnu katastrofu, kako da budemo radoznali umesto sigurni da sve već znamo", ističe Uroš Petrović.
On je odgovorio i na pitanje čemu sve to služi.
"Pre svega, na korist ljudima. Čovek može imati sjajnu karijeru, pun frižider i telefon koji zna gde je sve na svetu, a da ipak bude veoma neraspoložen ako nema s kim da podeli radost, muku, ideju, čak i glupu šalu. Zato bih 'Nove modele razmišljanja' koji su nastali u sinergiji sa Nenadom Guglom preporučio kao set alata za građenje lepših i sadržajnijih odnosa sa drugim ljudima, ali i sa samim sobom. Ako promenimo način na koji slušamo, pitamo, razumemo i tumačimo i svoje i tuđe postupke, menjamo i kvalitet odnosa sa drugima, time i kvalitet sopstvenog života", ispričao je Petrović.
Književnik smatra da to ne znači da treba da se odreknemo sopstvenog stava.
"Naprotiv. Znači da smo dovoljno pametni da znamo kako jedno mišljenje ili stav nije cela stvarnost. Tu počinje zanimljiva pustolovina, jer se drugi čovek ne posmatra kao zagonetka (iako zagonetke, kao što znate, obožavam) koju treba rešiti, nego novi kosmos koji možemo da upoznamo, naučimo nešto iz njega ili ga čak zavolimo", obrazložio je Petrović. Popularni književnik je na kraju govorio i o tome postoji li kreativnost bez igre i obrnuto.
"Igra je jedino prirodno stanište kreativnosti. Kada se igramo, dopuštamo sebi da pokušamo ono što možda neće uspeti, a upravo tako nastaju nove ideje. Prisutni na radionici 'Novi modeli razmišljanja' uvideće da kreativnost ne mora biti samo pravljenje nečeg novog, već i popravljanje nečega što već postoji. Uvideće i da je život možda najlepša igra koju možemo da igramo, u kojoj od sopstvenog sveta koji smo nasledili pravimo prostor u kojem će i drugima biti lepše da žive", zaključio je Petrović.
