Prije 50 godina, literarni genije Ivo Andrić primio je Nobelovu nagradu za književnost, a čuvena ćuprija i stanovnici kasabe zauvijek su se "uselili" u svjetske literarne antologije, ali i u domove čitalaca širom svijeta.
Povodom ovog velikog jubileja, u srijedu su se u Višegradu sastali ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović i ministri kulture Republike Srpske i Srbije Anton Kasipović i Nebojša Bradić, gdje su razgovarali o programu obilježavanja 50 godina od dodjele Nobelove nagrade književniku Ivi Andriću za roman "Na Drini ćuprija".
Ovom sastanku kod načelnika opštine Višegrad Tomislava Popovića prisustvovao je i proslavljeni režiser Emir Kusturica.
"Ova manifestacija treba da bude jubilej svih građana BiH, jer ono što je Andrić pisao i poručivao od velikog je značaja", rekao je ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović.
On je dodao da će njegovo ministarstvo obezbijediti određena sredstva kako bi manifestacija "Višegradska staza" i cijeli ovaj jubilej bili obilježeni na nivou koji zaslužuju. Prema njegovim riječima, Andrića su mnogi čitali, ali ga nisu razumjeli, te su iz tih razloga odlučili da se tokom cijele godine održavaju književni susreti i u manjim mjestima na kojima će biti tumačena njegova djela.
Ministar kulture Srbije Nebojša Bradić istakao je da je Andrić pisac koji povezuje države, narode i jezike, odnosno da je živi most koji povezuje ove prostore.
"Nema manjeg naroda koji ima većeg pisca", rekao je proslavljeni režiser Emir Kusturica.
Ovaj veliki poznavalac i poštovalac Andrićevog djela će u godini jubileja u Višegradu, na ušću Rzava u Drinu, početi sa gradnjom Kamengrada, kako sam kaže, "renesansnog grada s mirisom Orijenta".
"Kamengrad će biti još jedan spomenik Andriću i njegovom djelu, a sastojaće se od pedesetak kuća, nekoliko ulica, imaće trg, crkvu, galeriju i sve institucije potrebne za jednu, od Višegrada nazavisnu, ali jedinstvenu gradsku cjelinu po uzoru na Drvengrad na Mokroj gori", pojasnio je Kusturica.
Kusturica je planirao da, nakog završetka gradnje Kamengrada, krajem 2014. godine u njemu snimi i jedan dio kadrova za dugo najavljivani film "Na Drini ćuprija", za koji je režiser rekao da mu je životni i umjetnički profesionalni izazov.
Projekat višegradskog Kamengrada biće prezentovan 13. januara, a svoj sud o namjeri velikog reditelja tada će dati predsjednik RS Milorad Dodik i najšira javnost.
Dolazak je otkazao ministar kulture i sporta Federacije BiH Gavrilo Grahovac zbog promjene protokola sastanka.
Na pitanje novinara zbog čega je došlo do promjene protokola, Kusturica je rekao:
"Ja sam promjena protokola."
Anton Kasipović, ministar prosvjete i kulture RS, izjavio je da će Vlada RS formirati organizacioni odbor za obilježavanje ovog jubileja, kao i da će raditi na tome da "Višegradska staza" bude proširena do evropskih razmjera.
Zanimljiva je i ideja organizatora ovog jubileja da svako ko nije pročitao knjigu "Na Drini ćuprija" istu dobije na poklon.
Posjeta zvaničnika bila je prilika da kulturni i javni poslenici Višegrada, ali i cijele BiH i Srbije oduže bar dio duga Andriću za sve što je književnim djelom učinio za kulturu balkanskih prostora, ali i za svjetsku kulturnu baštinu.
Pola vijeka od dodjele Nobelove nagrade Andriću tokom cijele godine biće obilježeno nizom kulturnih manifestacija u Višegradu, gradu Andrićevog djetinjstva, mjestu gdje je završio osnovnu školu i u koje je smjestio radnju svojih najznačajnijih djela.
U gradu na Drini će iduće godine na svečan način biti obilježeno i 120 godina od rođenja nobelovca Ive Andrića.
Dilema koliko su se Višegrađani odužili svom nobelovcu stalno je prisutna u ovom malom gradu.
Na Andrića u ovoj varoši podsjeća Spomen-učionica u zgradi bivše osnovne škole u kojoj je slavni pisac učio prva slova, zatim Spomen-obilježje od bijelog mermera u obliku otvorene knjige s pozitivom i negativom piščevog lika pored Ćuprije na Drini.
Biblioteka u Višegradu nosi Andrićevo ime, kao i srednja škola, a njemu u čast je dosad 31 put održana kulturna manifestacija "Višegradska staza".
Kulturni poslenici iz Srbije i Republike Srpske najavili su da će se potruditi da, konačno, otkupe od privatnih vlasnika kuću na lijevoj obali Drine u kojoj je Andrić proveo djetinjstvo.
Andrić je, nakon smrti tetka i tetke Antona i Ane Matkovščik, kod kojih je proveo djetinjstvo, kuću 1953. godine poklonio opštini, a ona ju je prodala porodici Ploskić. Svi kasniji napori opštinskih vlasti da kuća bude otkupljena i pretvorena u spomen-muzej nisu uspjeli, jer Ploskići nisu željeli da je prodaju.
"Što se mene tiče, uvek sam uviđao koliko istine ima u onoj rečenici istočnjačke mudrosti koja glasi: 'Čovek je dužan svom zavičaju.' I uvek sam smatrao da je to jedini dug koji čovek ne oseća kao tešku obavezu i koji svaki od nas treba da plaća kako najbolje ume i koliko god može, a sa stalnim podsećanjem da ga potpuno i do kraja neće odužiti", zapisao je Andrić, koji je Nobelovu nagradu za književnost dobio 1961. godine.
"Andrićeva nagrada"
Na osnovu Andrićeve testamentarne volje, svake godine dodjeljuje se "Andrićeva nagrada" za priču ili zbirku priča napisanu na srpskom jeziku.
Ovo priznanje dodjeljuje se od 1975. godine. Prilikom dodjele nagrade za 2005. godinu i poslije diskusija o tome da "nagrađeno djelo mora svojim naslovom i sadržajem da bude u skladu sa dostojanstvom Andrićevog djela", modifikovani su kriterijumi u skladu s vremenom u kojem živimo.
Među laureatima Andrićeve nagrade bili Danilo Kiš, David Albahari, Antonije Isaković, Radoslav Bratić, Vida Ognjenović, Milorad Pavić, Jovica Aćin, kao i mnogi drugi.