BIJELJINA - U Narodnoj biblioteci "Filip Višnjić" u Bijeljini održano je "Veče poezije Alekse Šantića", a stihove ovog srpskog velikana bijeljinskoj publici govorio je beogradski glumac Branislav Lečić.
"Kad god bih se počeo baviti Šantićem - čitati ga ili glumiti - pogledao bih na sva njegova sabrana dela koja se nalaze na mom stolu i izustio 'Šantiću ko si, da si, sad si ja'", rekao je večeras Lečić.
On je istakao da Šantić poezijom poziva "na uživanje u prirodi i u sopstvenom biću, kao i na vrijednosti etičke prirode".
"Šantić je pesnik koji uvek 'kači' nešto duboko, iskonsko u nama što jeste bazična snaga Srba, koja se može nazvati i ljudskim bolom za očovečenjem i osmišljenjem ovoga života", rekao je Lečić.
U prepunoj velikoj sali bijeljinske biblioteke Lečić je govorio najpoznatije stihove srpskog velikana poezije s kraja 19. i početkom 20. vijeka, kada su i nastala njegova najveća djela - rodoljubiva i, posebno, romantično-ljubavna.
Pred bijeljinsku publiku Lečić je iznio sav emocionalni bol, rodoljublje, ljubavnu čežnju i prkos za nacionalno i socijalno ugroženi srpski narod, satkan u mladom Hercegovcu, rođenom Mostarcu, a prenesen u njegove najljepše pjesme.
Među brojnim, večeras su se čule Šantićeve pjesme "Emina", "Ne vjeruj" "Ostajte ovdje", "Pretprazničko veče", "Što te nema?", "Veče na školju", "O klasje moje", "Moja otadžbina" i druge koje su obilježile epohu srpskog pjesničkog stvaralaštva, a od kojih su neke i komponovane.
Lečić je ranije rekao novinarima da je svaki njegov dolazak u Bijeljinu i u Republiku Srpsku za njega uzbudljiv i prepun pozitivnih utisaka.
Beogradski glumac Branislav Lečić početkom devedesetih godina 20. vijeka igrao je ulogu čuvenog mostarskog pjesnika Alekse Šantića u filmu i seriji "Moj brat Aleksa", romansiranoj biografiji koju je režirao Aleksandar Jevđević.
Brojni posjetioci, poštovaoci kako poezije Alekse Šantića tako i glumačkog ostvarenja i umijeća Branislava Lečića, oduševljeno su večeras pozdravljali svaki izgovoreni stih, svaku misao, pjesmu, koji su još jednom podsjetili na ljepotu Šantićevog umjetničkog izraza.