Iako je u galeriji "Mak" Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu danas otvorena izložba slika Lazara Drljače, jednog od najznačajnijih likovnih umjetnika u BiH, ali i šire, ovoj kulturnoj instituciji se, očito, ne piše dobro.
Naime, pomenuta izložba 62 djela, kojom SPKS "Prosvjeta" obilježava 110 godina postojanja i 130 godina od rođenja ovog istaknutog umjetnika, mogla bi, prema riječima uposlenika ove kulturne institucije, biti "posljednji trzaj" pred zatvaranje.
Oni tvrde da već godinu dana nisu dobili plaće, da im nisu uplaćeni doprinosi, ali da sredstava nema ni za rad Muzeja i postavke u galeriji.
Tamara Sarajlić-Slavnić, kustosica Muzeja, kaže da su stavovi radnika u vezi sa zatvaranjem ove institucije podijeljeni: neki bi da i dalje dolaze na posao, a drugi smatraju da će ih stići sudbina Umjetničke galerije BiH i Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu - katanac na bravu.
"Nemamo novca ni za postavku izložbe. Muzej ne radi, samo naša galerija 'Mak' povremeno i to kada je ustupimo nekom umjetniku ili organizaciji za izložbu. Mi smo tu tek tako, dolazimo na posao, a nemamo zbog čega", istakla je Sarajlić-Slavnićeva.
Dodaje da nemaju novca ni za režije, ali da nisu imali sredstva ni za izložbu posvećenu 120. godišnjici rođenja Ive Andrića, iako baštine njegovu neprocjenjivu ostavštinu.
"Ovaj muzej čuva prvu i drugu verziju rukopisa 'Na Drini ćuprija', nalivpero kojim je Andrić pisao, njegove naočare koje je koristio u tom razdoblju i mnoge druge segmente. Iako u Beogradu i danas djeluje Zadužbina 'Ivo Andrić' koja stipendira mlade talente, on je ipak ocijenio da je Muzej književnosti mjesto gdje da pohrani svoje rukopise. Svi su rukopisi sačuvani u jednom posebnom trezorskom ormaru jer su eksponati zaista od izuzetne vrijednosti", kazala je Aida Ključić, zamjenik direktora Muzeja, naglašavajući da je izložba posvećena Ivi Andriću pripremljena još prošle godine, za obilježavanje 50. godišnjice od dobijanja Nobelove nagrade, ali da nisu bili u mogućnosti da je postave i ove godine, iako je to bilo planirano.
S druge strane, izložba radova Lazara Drljače trebalo bi da još jednom pokaže na sve bogatstvo umjetnosti ovih krajeva i iznova pozove nadležne da zaustave domino efekat prisilnog zatvaranja kulturnih institucija u BiH.
Autori postavke Vojislav Vujanović i Ljubica Žikić dosta su putovali kako bi pronašli i dopremili ova izuzetna likovna djela u Sarajevo i predstavili ih publici i ljubiteljima umjetnosti, a veliku pomoć u tome su im pružili i franjevci koji baštine dio Drljačinog stvaralačkog opusa.
Lazar Drljača rođen je u Blatni kod Bosanske Krupe 10. oktobra 1882, a umro u Konjicu 13. jula 1970. godine. Ostavio je dubok trag ne samo svojim umjetničkim djelom koje spada u sam vrh evropskog i svjetskog slikarstva, nego i načinom svog života, zbog kojeg ga još nazivaju i "posljednjim bosanskim bogumilom".
Iako rođen u krajnjem siromaštvu, stigao je do Beča i Pariza. Ipak, svjetla velegrada zamijenio je za šumske krajolike Boračkog jezera, za svoj dom u kojem je proveo 40 godina.
"Obilazeći okolinu Sarajeva u jednom trenutku je prešao preko Prenja i ugledao Boračko jezero i poslije Beča, Pariza, Sardinije, Korzike, Rima... rekao je: 'Ovo je prostor na kojem mogu živjeti'", ispričao je Vujanović.
Živio je u osami, stvarajući za sebe i ne pokazujući svoja djela nikome. Doživljavao je niz neugodnosti, ali i ljubavnih trauma. U svojoj 80. godini zaljubio se u 60 godina mlađu učiteljicu. Zbog neuzvraćene ljubavi je bio toliko očajan da je pomišljao na samoubistvo.
Briga o Zemaljskom muzeju BiH
Na zatvaranje Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu reagirala je i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Iz ove institucije su najavili da u skladu sa svojom odgovornošću preuzimaju neophodne mjere za osiguranje uvjeta za kontinuirano funkcionisanje Muzeja, osnovanog 1888. godine.
"Zatvaranje Zemaljskog muzeja BiH za javnost ne može značiti prestanak njegovog rada, nego samo označava trenutnu slabost donositelja odluka u BiH da prepoznaju značenje kulture i državnih institucija i ustanova koje se bave kulturom", ističu iz Komisije.