Knjiga "Oproštajno pismo Starog hrasta", autora Tihomira Levajca, promovisana je u ponedjeljak naveče u prepunoj Koncertnoj dvorani Kulturnog centra Banski dvor u Banjaluci.
Knjiga je posvećena hrastu koji se nalazi u Ulici Svetozara Markovića. Star je više od dva vijeka i jedan je od simbola grada na Vrbasu, a počeo je da se suši jer je površina oko debla asfaltirana.
S obzirom na to da ni knjiga, ali ni promocija nisu nešto na šta je navikla publika, u Koncertnoj dvorani u Banskom dvoru to veče se okupio veliki broj poštovalaca pisane riječi i umjetnosti uopšte.
Voditelj programa Zoran Šimunović podsjetio je da je priča o Starom hrastu došla u fokus pažnje prošle godine kada je s ciljem da se ukaže na njegovo propadanje održan performans ispod istog, a u programu su učestvovali brojni umjetnici, naučnici i drugi koji su svjesni važnosti ovog simbola grada. Mnogi od njih učestvovali su i na promociji Levajčeve knjige u ponedjeljak naveče. Na promociji je objašnjeno da je hrast vijekovima bio vezan za ljude i njihov život, pa da čak i svako selo ima svoj centralni hrast oko kojeg se dešavaju razni događaji.
Levajac roman piše iz vizure Starog hrasta koji se pita zašto su ljudi počeli da ga uništavaju, te iznosi istorijska dešavanja koja su se odigravala kako u gradu, tako i pod njegovim krošnjama.
Roman, kroz istorijska dešavanja, napisan iz vizure Starog hrasta koji se pita zašto su ljudi počeli da ga uništavaju
"Hrast ove godine nije olistao, a najtužnije je što će naočigled svih koji su odrastali pod njegovim krošnjama i u potpunosti da se osuši", naveo je autor.
Na promociji je trebalo da učestvuju i djeca iz vrtića "Bambi", međutim bili su spriječeni, te su na kraju pjesmu "Zašto seku zelenilo" recitovali Jana i Jovan Brkić, koji su izazvali ogromne simpatije prisutnih.
"Na granama Levajčevog umirućeg, a vječno živog hrasta lelujaju, kao fenjeri na vjetru, dijelovi veličanstvenog mozaika Banjaluke. Hronika grada među ustalasalim brdima svojevrsna je potraga za izgubljenim vremenom, pokušaj rekonstrukcije istorijskih i građanskih epoha koje su bile i više nisu", naveo je Goran Dakić, jedan od recenzenata knjige.
Svoje pjesme posvećene hrastu recitovali su i banjalučki književnici Ljiljana Mačkić i Mirko Ljubanić.
Na kraju promocije svima koji su poželjeli da posade hrast podijeljene su sadnice ovog drveta.