BANJALUKA - Sedmo izdanje regionalnog Festivala književnosti "Imperativ", a u organizaciji istoimenog Udruženja za promociju i popularizaciju književnosti, počelo je u četvrtak uveče programom "Razgovor sa piscem", u okviru kojeg se u punoj Koncertnoj dvorani Kulturnog centra Banski dvor publici predstavio pisac Miljenko Jergović. Sa Jergovićem je o knjizi "Rat" razgovarao Ivan Bevc.
Knjiga je u februaru ove godine objavljena u hrvatskoj Izdavačkoj kući "Fraktura", a prije nekoliko dana je iz štampe izašlo i srpsko izdanje.
"'Rat' je knjiga kratkih priča o imaginarnom gradu pod opsadom. Svaka priča govori o sudbini različitih ljudi bez imena i prezimena, od prosjaka do kardiologa, od arhitekte do narkomanke, od pralje do urara. Ono što je zajedničko svima njima je rat koji vode sami sa sobom. Da li je rat neminovnost, da li se on nalazi u samoj srži ljudske prirode, da li je baš svako ljudsko biće predodređeno na rat unutar svoje duše, na borbu između razuma i tame?", kratak je opis štiva o kojem je podrobnije govorio sam pisac. Jergović je sa publikom podijelio i svoja razmišljanja o pouzdanosti sjećanja, o zlu u ljudima koji su prethodno bili žrtve zla, o stradanjima, onim intimnim i stvarnim, o najmračnijim bajkama. Pored ruskih i južnoslovenskih bajki, kako priznaje Jergović, referenca za pisanje ove knjige bio mu je Franc Kafka.
"U trećem razredu gimnazije čitali smo Kafkin 'Preobražaj', gdje se Gregor Samsa probudi kao kukac ili bubašvaba. To je, kada imaš 16-17 godina naprosto genijalno. Nakon toga je kao lektira stigao 'Proces', koji je isto tako kada imaš 17 godina kao pisan za tebe. To je također potpuno genijalno. I tad se zapravo školsko čovječanstvo podijelilo na dva dijela: na manjak fanatika koji će odtad čitati Kafku i pročitati sve što je Kafka napisao i višak onih koji su prema tome imali niz vrlo konvencionalnih predrasuda koje bismo mogli iz naše kasnije perspektive nazvati konvencionalne građanske predrasude", ispričao je Jergović.
On otkriva da je išao u razred u kojem su bila četiri dječaka i 36 cura.
"Nama četvorici je 'Preobražaj' bio genijalan, a njima (curama) je bubašvaba izvrnuta na leđa bila odvratna. To je zapravo, na jedan potpuno izvrnut način, vrlo tačna i precizna projekcija Kafke u našoj popularnoj i visokoj kulturi. Meni je Kafka važan upravo zato što je bio pisac iz čije je glave u jednom trenutku mogao izroniti mravinjak. Pišući 'Rat' pokušao sam na neki način napisati knjigu 'Mravinjak' u kojoj će biti toliko ljudi koji nisu ni dobri ni loši, nego su ljudi koji rade neke svoje poslove, koji su žrtve, ali koji su istovremeno i potpuno perverzni zlikovci", naveo je Jergović, koji, kako će priznati, nije pokušao da revitalizuje položaj žrtve i položaj dželata, nego je zavirio u egzistenciju živog čovjeka i projekciju onoga šta je taj čovjek sam u sebi i sam pred sobom, te onoga šta je u stanju učiniti.
Postoji nešto što je, dodaće Jergović, istovremeno i zastrašujuće i impresivno, a to je da u svakom čovjeku leži potencijal potpunog neljudskog zla i potpunog svetačkog dobra.
"Koji će se potencijal ostvariti? Kod ljudi koji imaju sreće u životu neće ni jedan ni drugi. Kod ljudi koji nemaju sreće u životu, kod onih nesretnih, ostvariće se potpuno potencijal dobra, a kod onih sretnih potencijal potpunog zla. To je đavolski tako. Kad promatraš biografije, ponašanja, živote ljudi oko sebe, koji su ti u određenim trenucima bili relativno bliski i koji su se onda pretvorili u strašne gadove, satrape, sadiste, manijake, ti tačno možeš vidjeti i detektirati trenutak kad je neko popustio, odnosno naprosto krenuo popuštati zlu u sebi", istakao je Jergović.
Pisac "Rata" se i ovaj put dotakao teme nacionalizma.
"Nije kod nacionalizma problem što neko ima iluziju o svojoj naciji. Ljudi imaju razne iluzije. Ja imam hiljadu i jednu iluziju. Problem sa nacionalizmom jeste što nacionalisti imaju negativnu projekciju drugih i o drugima misle na takav način da to druge može dosta skupo koštati. Problem nacionalizma je u tome što on pruža mogućnost da ti, bez ikakvog problema, bez viška pitanja, bez ikakvih prigovora, ostvariš potencijal svoga unutrašnjeg zla i da za tu stvar imaš potpuno opravdanje. Naprosto, tvoj narod je žrtva i ti ćeš se žrtvovati za svoj narod tako što ćeš pobiti 17 komšija i ostale protjerati. To je naprosto formula na kojoj funkcionira svaki nacionalizam uvijek i svuda", rezimirao je Jergović.
On je podsjetio na riječi Karla Marksa koji je rekao da je ideologija lažna svijest.
"Svaka ideologija je lažna svijest. Recimo, krišćanstvo kao ideologija je opravdanje za ostvarenje zla u sebi. Onog trenutka kada tebi krišćanstvo postane ideologija, a ne moralno načelo ili vjera, tog trenutka, dakle, ti možeš zatući prvog muslimana, Jevreja, budistu ili ponajprije ateistu, jer ateist za tebe kao ideološkog krišćanina nije uopšte ljudsko biće. Na neki način, iz dalekih daljina, knjiga 'Rat' se dotiče toga, a možda se ne dotiče toga, nego je to knjiga koja je nešto posve drugo", ispričao je Jergović.
Književnik dodaje da su za pisanje knjige "Rat" bile važne i značajne priče "Tamni vilajet" i "Baš Čelik".
"Priča o Tamnom vilajetu vrlo je kratka, djeluje pomalo kao zen pripovijetka i potpuno je suluda. S tom pričom ne znaš šta bi. E, ja sam htio knjigu 'Rat' pisati kao da ti ne znaš šta bi s njom. Ili čuvena priča, koju smo i u školi morali u neka doba čitati, ali tu joj nije bilo ni vrijeme ni mjesto, jer poslije škole je niko živ nije čitao, a morali bismo je čitati jer je genijalna i suluda, a to je priča o Baš Čeliku. Baš Čelik je 'bože sačuvaj' priča. To 'bože sačuvaj' je nešto što ja osjećam i kod Kafke, što osjećam kod Kamija, što se kod Kortasara uvijek i svugdje osjeća, a čega zapravo u našim književnostima nema, mimo povremeno Davida Albaharija ili mimo nekih čudaka kakav je bio Janko Polić Kamov", kazao je Jergović, zaključujući da se Južni Sloveni danas u književnosti ponašaju kao da nisu imali "Baš Čelika" i "Tamni vilajet", te su se probudili u svijetu gdje ništa nije, što bi rekao Svetislav Basara, toliko lažno i toliko izmišljeno kao realizam.
Prije samog razgovora sa Miljenkom Jergovićem, u Koncertnoj dvorani Banskog dvora otvoren je i sajam knjige gdje se predstavilo 12 izdavača. Ove godine po sajamskim cijenama publici su ponuđene knjige izdavačkih kuća: "Buka", "Lom", "Kontrast", "Štrik", "Enklava", "Arete", "Književna radionica Rašić", "Imprimatur", "Deveta dimenzija", "Art scena", "Pčelica" i "Dokaz izdavaštvo".
Sajam je otvoren za posjetioce svakog dana od 10 do 20 časova.
"Imperativ" će do ponedjeljka, 3. juna, okupiti više od 40 značajnih književnika, izdavača, kritičara, prevodilaca i novinara iz regiona. Organizatori festivala su još jednom podsjetili da je njegov osnovni cilj predstavljanje regionalne književne produkcije u protekloj godini.