Sanela Babić direktorica je Udruženja za promociju i popularizaciju književnosti "Imperativ", u čijoj je produkciji skoro realizovana prva pozorišna predstava pod naslovom "ja se zovem lidija deduš".
U pitanju je monodrama glumice Miljke Brđanin realizovana po istoimenom djelu književnice Lidije Deduš, a više o komadu, ali i ostalim trenutnim projektima "Imperativa", ovim povodom Babićeva je govorila za "Nezavisne".
NN: Koliko je produkcija jedne monodrame bila izazov za Vas?
BABIĆ: Monodrama "ja se zovem lidija deduš" nastala je kao rezultat rada Teatra poezije "Imperativ", koji je kroz scenski prikaz dijelova istoimene knjige autorke Lidije Deduš približio ovo književno djelo banjalučkoj publici na 7. regionalnom festivalu književnosti "Imperativ". Odlična reakcija publike, ali i autorke Lidije Deduš, dovela nas je do ideje da sa profesionalnim timom nastavimo rad na tekstu i u formi monodrame ga predstavimo publici. "Imperativ" se tokom svog desetogodišnjeg rada služi različitim metodama promocije i popularizacije književnosti u cilju razvoja publike. Savremenost i univerzalnost teksta Lidije Deduš o položaju žene u vremenu u kojem živimo te glasno progovaranje o mentalnom zdravlju, usamljenosti pojedinca i apsurdnim situacijama u kojima se često nalazimo, glumica Miljka Brđanin je duhovito, životno i živopisno prenijela na scenu.
NN: Kakvi su utisci sa premijernih izvođenja iz Zagreba i Banjaluke?
BABIĆ: Zagrebačka premijera održana je početkom septembra u okviru Festivala svjetske književnosti pred prepunom velikom dvoranom Zagrebačkog kazališta mladih, a banjalučka početkom novembra u Gradskom pozorištu "Jazavac". I književna i pozorišna publika je odlično reagovala na monodramu. Ovo je i Miljkina prva monodrama poslije dvadeset godina profesionalnog glumačkog rada i kroz ovaj tekst je pokazala moć transformacije, širinu i umijeće da više od sat vremena drži pažnju publike i provede nas kroz različite emocije.
NN: Na čemu još radite kada govorimo o pitanju Teatra poezije, koji već treću godinu radi u okviru udruženja "Imperativ"?
BABIĆ: Teatar poezije "Imperativ" pokrenuli smo u namjeri da poeziju približimo publici kroz scenske prikaze poezije. Polaznici Teatra poezije su ljubitelji poezije koji uz mentorstvo Miljke Brđanin pripremaju scenske prikaze poezije. Publika voli ovaj način predstavljanja poezije. Teatar će i za osmi festival "Imperativ" pripremiti scenski prikaz poezije autora koje ćemo predstaviti na festivalu.
NN: Već neko vrijeme sarađujete sa Festivalom "Vrisak" iz Rijeke, gdje ste nedavno predstavili rad pisca Steve Grabovca…
BABIĆ: Jedan od osnovnih ciljeva "Imperativa" je predstavljanje naših autora na regionalnoj književnoj sceni. Saradnja sa riječkim festivalom "Vrisak" traje još od početka rada "Imperativa", jer je "Vrisak" konceptualno sličan našem festivalu. Programski direktor "Vriska", pisac i urednik Drago Glamuzina, jedan je od prvih ljudi iz književnog svijeta koji je podržao naš rad i pomogao nam da se etabliramo na regionalnoj književnoj sceni. Već nekoliko godina "Vrisak" predstavlja hrvatske autore na "Imperativu", a "Imperativ" naše autore na "Vrisku". Ove godine bilo je logično da predstavimo Stevu Grabovca i roman za koji je dobio NIN-ovu nagradu. Veliki broj publike u Rijeci, reakcije i pitanja čitalaca pokazali su da je Stevo cijenjen autor i izvan srpskog govornog područja. Značajna nam je saradnja sa Hrvatskom, jer, za razliku od Srbije, niz je problema zbog kojih su knjige naših autora nedostupne u Hrvatskoj i hrvatskih autora kod nas - od distribucije do cijene knjige. Festivali književnosti su zbog toga odličan kulturni model od kojeg veliku korist imaju svi u književnom lancu - autori, izdavači, distributeri i čitaoci. Na kraju krajeva, kroz ovakav model, "Imperativ" je ostvario visoko reprezentativno pozicioniranje Banjaluke i Republike Srpske na regionalnoj književnoj sceni.
NN: S Udruženjem građana "Nešto više" partnerski učestvujete u projektu "Zaštita kulturne baštine u BiH uz podršku mreža organizacija civilnog društva - PCH Program". Recite nam konkretnije o ovom projektu.
BABIĆ: Projekat "Zaštita kulturne baštine u BiH uz podršku mreža organizacija civilnog društva" podržan je od strane Evropske unije u okviru Programa podrške postojećim i uspostavi novih mreža organizacija civilnog društva. Projekat ima za cilj uspostavljanje društveno-ekonomske saradnje između institucija i organizacija civilnog društva na polju unapređenja legislative, restauracije, promocije i ekonomske eksploatacije kulturne baštine u obrazovno-turističke svrhe. Projektom će se uspostaviti, registrovati i djelimično finansirati entitetske mreže organizacija civilnog društva koje će se pozicionirati kao partneri institucijama koje djeluje u polju kulturne baštine. Zadatak programa je da pozicionira organizacije civilnog društva da u partnerstvu sa institucijama učestvuju u pripremi i realizaciji projekata restauracije kulturne baštine, u cilju njene revitalizacije i dugoročne ekonomske održivosti te bolje iskorištenosti u turističke svrhe. "Imperativ" već godinama nastoji da poveže organizacije civilnog društva tj. udruženja građana koja se bave razvojem i unapređenjem kulture kako bismo zajedničkim djelovanjem ukazali na to da je ulaganje u kulturu od posebne važnosti, jer su umjetnici i kulturni radnici već dokazali da su naši najbolji ambasadori u svijetu. Kulturno nasljeđe treba da čuvam, ali i dati priliku i podršku savremenim umjetnicima za stvaranje budućeg kulturnog nasljeđa.
NN: Skoro ste predstavili romane Tatjane Bijelić, Petra Pende i novi roman Tanje Stupar Trifunović. Reklo bi se da ovdašnja književna produkcija, u vezi s pitanjem proze, daje značajnije rezultate posljednjih godina?
BABIĆ: Prvo bih svima preporučila da pročitaju romane "Dlake na jeziku" Tatjane Bijelić, "Hrast" Petra Pende i "Duž oštrog noža leti ptica" Tanje Stupar Trifunović. U kratkom vremenu smo dobili tri odlična romana koji se bave potpuno različitim temama. Imamo kvalitetnu književnu scenu. Ne bih izostavila pisce starije generacije. Književnost Ranka Risojevića, Pavlovića, Bjeloševića i drugih bardova banjalučke književne scene je kvalitetna i značajna. Autori mlađe generacije na novi način posmatraju teme kojima se bavila generacija prije njih. Društvene promjene donose i u književnost nove teme. Mlađa generacija pisaca nosi sa sobom svoje mladalačke ili djetinje traume. Njihova društvena angažovanost se podrazumijeva.
"Imperativ" se prihvatio zadatka da naše autore učini vidljivima i da se zalažemo za položaj pisaca u društvu. Ti ljudi ne mogu živjeti od svog rada. Od prodane knjige, ako imaju sreće, zarade 10 odsto.
NN: Kakvo je stanje u vezi s pitanjem produkcije poezije? "Imperativ" organizuje poetske večeri koje uređuje publika, ali se čini da je malo promocija novih knjiga poezije?
BABIĆ: Istina je da rjeđe organizujemo klasične promocije novih knjiga poezije. To ne znači da poeziju zanemarujemo. Neprestano tražimo nove načine da poeziju približimo čitaocima i našoj publici. Već sam spomenula Teatar poezije "Imperativ". Najmanje jednom mjesečno organizujemo program "Poeziju će svi čitati" u kojem publika bira i čita poeziju domaćih pjesnika.
NN: "Imperativ" će obogatiti fond biblioteka banjalučke Gimnazije i Muzičke škole… O čemu je riječ?
BABIĆ: U okviru festivala imamo mali sajam knjiga na kojem svoja izdanja predstavlja 13 izdavačkih kuća. Svake godine izdavači poklone nekoliko knjiga banjalučkim čitaocima. Prošle godine smo prikupljene knjige poklonili Gradskoj biblioteci "Sestre Gajić". Ove godine odlučili smo da preko 300 naslova poklonimo bibliotekama banjalučke Gimnazije i srednje Umjetničke škole "Vlado Milošević", čiji učenici su aktivno učestvovali u programu festivala "Lektira u podne". Mladi ljudi su naša najznačajnija ciljna grupa i većina programa koje organizujemo usmjerena je ka tome da probudi čitalačku strast kod mladih ljudi. Na sreću, imamo odlične profesore maternjeg jezika koji kroz različite nastavne i vannastavne aktivnosti aktivno rade na stvaranju nove čitalačke publike. Posebnu zahvalnost dugujemo izdavačkim kućama "Lom", "Buka" i "Kontrast" koji su za školske biblioteke donirali najviše naslova i pomogli da obogatimo fond školskih biblioteka novim naslovima.
NN: U maju sljedeće godine očekuje nas osmo izdanje Festivala književnosti "Imperativ". Da li radite već na programu i zna li se otprilike šta publika može da očekuje?
BABIĆ: Mi radimo na programu tokom cijele godine. Rano je da govorimo o imenima. Još ne znamo ni da li će festivala biti. Ministarstvo civilnih poslova BiH i Ministarstvo prosvjete i kulture RS još nisu objavili rezultate konkursa za kulturu za ovu godinu. Prvo treba platiti dugove saradnicima pa se onda upuštati u nove projekte. Kultura ne smije počivati na entuzijazmu pojedinaca. Budžeti za kulturu i u lokalnim zajednicama i na entitetskom nivou se moraju znatno uvećati. Strategije razvoja kulture se moraju praviti u saradnji sa strukom. Konkursi za kulturu bi trebalo da se raspisuju krajem godine za narednu godinu. Mi smo jedini u regionu koji nemamo stipendije za pisce. Beskrajno je mnogo problema sa kojima se suočavaju svi koji se bave kulturom, a imamo resurse na kojima bi nam pozavidjele i najrazvijenije države. Ljudi koji vode institucije kulture i ljudi koji oblikuju nezavisnu kulturnu scenu posljednjih godina su sa minimalnim sredstvima napravili čudesne stvari, ali šta ćemo kad entuzijazam nestane?!
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.