Osmi "Imperativ" počinje 30. maja u podne, kada ćemo u programu "Bajkovnica" predstaviti novu knjigu za djecu autora Berislava Blagojevića "Bibliotečke mačke spavaju naopačke". Može li ljepše i zvaničnije početi festival književnosti nego uvođenjem djece u bajkoviti svijet književnosti?
Ovo je za "Nezavisne" kazala Sanela Babić, direktorica Udruženja za promociju i popularizaciju književnosti "Imperativ", uoči osmog izdanja i regionalnog književnog festivala o kojem je i povodom kojeg je detaljnije govorila za naš list.
NN: Na čemu će biti fokus ovogodišnjeg "Imperativa"?
BABIĆ: Osmi regionalni festival književnost "Imperativ" ove godine će se održati od 30. maja do 3. juna u Banskom dvoru pod sloganom "Kuća za sve naše ljude". S obzirom na to da ove godine organizujemo prvi rezidencijalni program za pisce i prevodioce "Imperativ kuća za pisce i prevodioce", da je kuća motiv u većini književnih djela o kojima ćemo ove godine razgovarati na festivalu, da želimo da "Imperativ" bude "kuća" za sve koji se na bilo koji način bave književnošću i za ljude koji vole da čitaju, da je ovogodišnji festival posvećen piscu Bekimu Sejranoviću, kojem je jedina "kuća" bila književnost - izbor slogana je bio logičan. "Tihe kuće", "Prazne kuće", "Beskućnik" samo su neki od naslova knjiga o kojima ćemo razgovarati na festivalu. Migracije, izbjeglištvo, porodične sudbine uslovljene ratovima, ekonomskim i socijalnim prilikama dominantne su teme u prošlogodišnjoj književnoj produkciji u regionu.
NN: Šta pomenuti rezidencijalni program znači za same pisce i kako to da do danas kod nas ništa slično nije organizovano?
BABIĆ: Banjaluka je jedini administrativni centar u regionu koji nema rezidencijalni program za pisce i prevodioce. Rezidencije su značajne za pisce, jer im omogućavaju vrijeme i prostor za rad, ali i da uspostave kontakt sa lokalnom sredinom kroz učešće u kulturnim programima grada u kojem borave. Rezidencijalni programi najčešće traju mjesec dana. S obzirom na to da "Imperativ" nema svoju "kuću" i da moramo plaćati smještaj, za početak će naš rezidencijalni program trajati 15 dana, a prvi gost "Imperativ" kuće za pisce i prevodioce će biti jedan od najznačajnijih srpskih pisaca Srđan Valjarević. Tokom boravka u Banjaluci, Srđan će učestvovati u programima festivala "Imperativ", upoznati kulturno nasljeđe našeg grada, ali i predstaviti svoj rad u nekoliko drugih gradova u Republici Srpskoj. Nama je ovaj program značajan, jer će svi pisci koji budu boravili u "Imperativ" kući za pisce i prevodioce ostaviti zapis o svom boravku u Banjaluci.
NN: Pokrenuli ste još jedan program pod nazivom "Knjiga u tranzitu". Šta ovaj program podrazumijeva?
BABIĆ: "Knjiga u tranzitu" je inicijativa koja je od 2024. uključena u program festivala "Imperativ", a ima za cilj promociju književnog prevođenja sa našeg na strane jezike. Razgovori sa uglednim prevodiocima koji prevode regionalnu književnost donose direktan uvid u recepciju naših književnosti u inostranstvu, njihovu trenutnu poziciju na međunarodnom izdavačkom tržištu, kao i specifične probleme koje prevođenje i promocija književnosti sa tzv. malih jezika podrazumijeva. Osim toga, prisustvo stranih prevodilaca na festivalu otvara mogućnosti za buduće saradnje - prevodioci se upoznaju sa djelima do kojih bi inače teže došli, a ostvaruju i direktan kontakt sa piscima i izdavačima. Ove godine, pored naših prevodilaca, u programu ćemo predstaviti troje aktivnih prevodilaca iz Francuske i Španije - Chloé Kloca, Marc Casals i Patricia Pizarroso - s namjerom da se njihovo iskustvo u prevođenju naše književnosti dovede u vezu i da se ispitaju sličnosti i razlike i status naših književnosti u francuskoj i španskoj kulturi. Budući da je riječ o romanskim jezicima, dio razgovora biće posvećen i specifičnostima jezičkih rješenja na tragu razlika između slovenskih i romanskih jezika. Urednice programa su Marija Bradaš, prevodilac i docent za srpski i hrvatski jezik i književnost na Univerzitetu Ka’ Foskari u Veneciji i Anja Pravuljac, prevodilac i docent za književno prevođenje za italijanski jezik na Univerzitetu u Banjaluci.
NN: "Imperativ" je početkom godine, u skladu sa Statutom i planom razvoja Udruženja, osnovao Klub pisaca i prevodilaca?
BABIĆ: Upravo tako. Na prvom sastanku razgovarali smo o problemima s kojima se u radu suočavaju pisci i prevodioci. S obzirom na to da Ministarstvo prosvjete i kulture nema fond za književne prevode ni stipendije za pisce, inicirali smo sastanak sa predstavnicima Ministarstva koji će se tokom festivala uključiti u iznalaženje zakonskih načina za rješavanje problema u skladu sa dobrim praksama drugih država.
NN: Koji autori će se predstaviti publici na osmom "Imperativu"?
BABIĆ: U programu "Razgovor sa piscem" razgovaraćemo sa Draganom Velikićem, Kristianom Novakom, Sanjom Savić Milosavljević, Namikom Kabilom i predstavićemo posljednji, nedovršeni roman Bekima Sejranovića. U programu "Note i slova" slušaćemo muziku iz knjiga, čitati odlomke i razgovarati sa piscima Enom Katarinom Haler, Goranom Glamuzinom, Slavoljubom Stankovićem i Dankom Ivanović, a posljednjeg festivalskog dana pozvaćemo publiku i pisce da čitaju odlomke iz knjiga Bekima Sejranovića i slušaćemo muziku koja se spominje u njegovim knjigama. U programu "Poeziju će svi čitati" u goste nam dolaze pjesnici Slobodan Jović, Nedžad Ibrahimović, Anđela Piljagić i Milica Špadijer, a predstavićemo i novi roman u stihu naše sugrađanke Tatjane Bijelić i novu zbirku poezije Fedora Marjanovića. Kristian Novak će u programu "Lektira u podne" razgovarati sa banjalučkim srednjoškolcima, a u programu "Bajkovnice" predstavićemo nove knjige za djecu Berislava Blagojevića, Jelene Kalajdžije i Aleksandre Čvorović. Važno je napomenuti da će sa našim gostima razgovarati naši pisci Stevo Grabovac, Tanja Stupar Trifunović, Mihaela Šumić, Berislav Blagojević, Milanka Blagojević i Fedor Marjanović.
NN: Festival će biti posvećen Bekimu Sejranoviću povodom petogodišnjice smrti. Šta spremate u to ime?
BABIĆ: Posljednjih pet godina svaki festival je posvećen Bekimu, jer je on bio jedan od inicijatora osnivanja festivala "Imperativ" i umjetnički direktor našeg festivala. Neprestano radimo na promociji njegovih knjiga kako bi nastavio da živi kroz nove generacije čitalaca. U programu Note i slova čitaćemo odlomke iz Bekimovih knjiga i slušati muziku koja se spominje u knjigama. Njegov urednik Drago Glamuzina i književni kritičar Đorđe Krajišnik predstaviće na festivalu Bekimov posljednji, nedovršeni roman "Chinook", koji će tokom maja biti objavljen u izdavačkoj kući V.B.Z. "Chinook" je pisan na norveškom jeziku i biće zanimljivo vidjeti kako književni prevodioci prevode autora sa izgrađenim, specifičnim stilom pisanja na njegov maternji jezik. S obzirom na to da je roman pisan za norveško tržište, neki dijelovi teksta su našim čitaocima opštepoznati i očigledno je da su pisani za norveške čitaoce i Bekim to vjerovatno ne bi samo preveo na naš jezik, nego bi napisao i drugu verziju teksta.
NN: Iz Gradskog pozorišta Jazavac skoro su se žalili da im je grad Banjaluka srezao budžet za više od 50 odsto. Kakva je situacija sa "Imperativom"? Da li ste zadovoljni ovogodišnjom podrškom grada i drugih nadležnih institucija?
BABIĆ: Sve dok budžet za kulturu budemo zvali podrškom, ništa se neće promijeniti. Zapravo mijenja se - svake godine je gore nego prethodne. Ulazimo u maj, a ni grad ni Ministarstvo prosvjete i kulture nisu objavili konkurse za ovu godinu. Produkcija poskupljuje, budžeti se smanjuju, zaraćene političke strane prebacuju lopticu jedni na druge. Teško je baviti se kulturom u vremenu populizma, kada se sve estradizuje i kada nema nikakvih kriterijuma, kulturne politike, monitoringa. Meni nije normalno da vam neko da novac za projekat, a da ne dođe da vidi šta ste vi to uradili, da li je to posjećeno, da li je u skladu sa strategijom razvoja kulture, da li zadovoljava umjetničke kriterijume i sl. Zato i imamo trenutno na sceni ovo što imamo - prevlast šunda i "kursadžija" nad kulturom i umjetnošću. Zato nema para za "Jazavac", "Dane Vlade Miloševića", "Imperativ" i ostale kulturne događaje, jer "nismo smiješni".
NN: Kako ocjenjujete ovdašnju književnu scenu prije prvog i danas uoči osmog "Imperativa"? Šta se promijenilo?
BABIĆ: Za osam godina naša književna scena je postala prepoznatljiva, značajna i ravnopravna u regionu. Imamo knjige koje se čitaju i izvan zavičajnog kruga. Imamo pisce, dobitnike najznačajnijih književnih nagrada. Imamo jednu izdavačku kuću čije knjige se prodaju u tri države. Imamo jedan festival književnosti na koji rado dolaze pisci i publika. Imamo jednu antikvarnu knjižaru u kojoj možete naći sve što zamislite. I najvažnije, imamo sjajne mlade ljude koji odlično pišu i zbog kojih je važno da svi mi ostali istrajemo i napravimo im uslove da nesmetano rade.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.