OŠTRA LUKA - Sanja Savić Milosavljević dobitnica je nagrade "Šušnjar" za roman "Martin udio", objavljen u izdanju beogradskog "Bedema", a priznanje će biti uručeno dobitnici na istoimenim književnim susretima 1. avgusta u Oštroj Luci.
Ovo je odlučio žiri u sastavu Dragana Kragulj i Miladin Berić, članovi, te Milan Rakulj, predsjednik, a, kako je saopšteno, odluka je donesena na osnovu dva većinska glasa članova žirija.
"Za knjigu 'Martin udio' glasali su Dragana Kragulj i Milan Rakulj, dok je Miladin Berić glasao za knjigu Nebojše Ivaštanina 'Vaznesenja u Brodu na Drini'. Ujedno, Beriću je knjiga 'Martin udio' bila drugi izbor za nagradu. U užem izboru žirija bile su i knjige 'Crveni krovovi', roman Nede Bjelanović; 'Izvlačenje drače', knjiga priča Gorana Dakića; 'Samograd' knjiga poezije Saše Nišavića; te 'Ni za jotu', knjiga poezije Branislava Zubovića", javili su organizatori Književnih susreta "Šušnjar".
Susreti se svake godine održavaju u znak sjećanja na više od 5.500 Srba i Jevreja ubijenih u genocidu od ustaškog režima Nezavisne Države Hrvatske na Ilindan, 2. avgusta 1941. godine, u selu Kruhari i drugim mjestima opštine Sanski Most.
Kako je javio žiri, roman "Martin udio" Sanje Savić Milosavljević pisan je iz perspektive tri pripovjedača: ujedno i tri glavna lika ove knjige: krojačice Marte, strip-autorke Ivane i vozača Dušana.
"Riječ je o romanu izuzetno izvedene kompozicije u kojem se tri vrlo emotivne priče ispričane u prvom licu od strane tri, po godinama, mjestu boravka i stepenu obrazovanja, potpuno različita naratora, smjenjuju poput tri boje na semaforu, da bi se na kraju stopile u opštem sivilu savremene srpske istorije koja, zajedno sa vremenskim povracima u Drugi svjetski rat, u ovoj knjizi traje od polovine 20. vijeka do današnjeg dana", kaže žiri u obrazloženju.
Kako dodaju, radi se o tri monologa, koji se utapaju u porodični dijalog.
"U pitanju su, dakle, ispovijesti tri generacije takozvanih malih, običnih ljudi, kroz socijalistički i period ratova devedesetih godina prošlog vijeka, do vremena tranzicije, koje još traje i kojem se ne nazire kraj na sve užoj geografiji srpskog naroda. Geografski prostor romana u stopu prati i geografija jezika. Kroz karakterizaciju likova putem autentičnog govornog jezika i putem njihovih previranja u različitim periodima i situacijama, Sanja Savić Milosavljević ispisuje čitaocu ovih prostora veoma blisku, tragičnu, potresnu i pomalo humorom protkanu priču, prvenstveno o slobodi izbora, posebno prikazanu na primjeru srpskih izbjeglica iz Hrvatske", navedeno je u obrazloženju.
Strip-autorka Ivana, obrazlaže žiri u nastavku, u ovom djelu pobjeđuje sebe i svoje dileme između umjetničke slobode i egzistencije, sa jedne stane raskrinkavajući ideološku i birokratsko-projektantsku praksu savremenog umjetničkog djelovanja, a sa druge ispitujući prostore i cijenu slobode u umjetnosti i životu.
"Vozač Dušan predstavlja prototip čovjeka koji je skupo platio svoje zablude i predrasude posebno oličene u onoj narodnoj: 'Nek se rodi dijete i neka bude muško'. I na kraju, krojačica Marta biva stub porodice i društva koji je najviše pretrpio i pregurao preko svojih leđa. Sanja Savić Milosavljević Martu neće poštedjeti teških tragedija bilo da se radi o njenim precima ili potomcima", saopštio je žiri.
Kako stoji dalje u saopštenju, tu nije zaobiđen mješoviti srpski brak iz partizanske i četničke familije, nisu preskočeni ni egzodusi "Jasenovca", velebitskih jama, izbjegličke kolone u "Oluji", pitanja i preispitivanja u vezi s abortusom, i, pored smrti, javlja žiri, spisateljica se nije libila da piše o radostima života u svim nabrojanim tragedijama i između njih.
"Nijedna od pomenutih tema i epizoda ovdje nije slučajna. Marta, koja nosi biblijsko ime i oko koje se spaja mozaik priče, uprkos težini pretrpljenog na kraju biva oličenje i ideal dobra prikazan iz ženske perspektive. 'Samo da Bog djecu sačuva. I da ne žive u vremen'ma u kojima smo živili. Neka ova vremena sa nama i odu', kaže Marta u jednom trenutku", pojašnjava žiri.
Na osnovu ovog i mnogih drugih primjera iz knjige članovi žirija zaključuju da je roman "Martin udio" pisan u duhu srpske književne tradicije i jezika, da njeguje kulturno nasljeđe i srpsku duhovnost, podstiče plemenita i patriotska osjećanja i sve neophodno što stoji u pravilniku za dodjelu književne nagrade "Šušnjar".
"Pozitivno iznenađen kvalitetom pristiglih knjiga na konkurs, žiri se ne bi ogriješio da je nagradom 'Šušnjar' reflektore javnosti usmjerio i ka nekoj drugoj knjizi, s obzirom na to da je Sanja Savić Milosavljević za roman 'Martin udio' već nagrađena priznanjima 'Beogradski pobednik', Godišnjom nagradom Udruženja književnika Republike Srpske i nagradom 'Isidora Sekulić', ali to bi već bio vanknjiževni kriterijum", piše u obrazloženju žirija "Šušnjara".
Kako se dodaje, gledajući iz ugla teorije književnosti, bez obzira na temu knjige blisku stradanju na Šušnjaru na Ilindan 1941. godine, "Martin udio" obiluje motivima koji su u potpunom "saglasju" sa strukturom romana.
"Paralelno sa glavnim tokom radnje i sporednim živopisnim likovima o kojima se pripovijeda - Rajku, Milki, Ireni i drugima - motivi žiška, lisice, strip-tabli u tri boje semafora koje simbolizuju tri međusobno uvezane priče, ovo djelo čine idejno zaokruženim, zrelim i izuzetno umjetnički vrijednim. Na kraju krajeva, rizikovaćemo i reći da je 'Martin udio' jedan od onih romana, koji će, bez obzira na nagrade, preživjeti i onaj najrelevantniji - test vremena, i ostati trajno značajan za istoriju srpske književnosti", zaključuje žiri u obrazloženju za nagradu "Šušnjar".
Podsjećamo, Književni susreti "Šušnjar" se sa prekidima održavaju od 1975. godine, prvobitno u mjestu "Šušnjar" kod Sanskog Mosta, a nakon posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini u Oštroj Luci. Iako književni susreti traju mnogo duže, nagrada "Šušnjar" je ustanovljena 1995. godine, na prijedlog književnika Ranka Preradovića, a prvi dobitnik je bio Nikola Koljević za knjigu "Otadžbinske teme".
Na spisku dobitnika se, između ostalih, nalaze i Stevka Kozić Preradović, Nenad Grujičić, Boro Kapetanović, Milan Nenadić, Zoran Kostić, Vladimir Jagličić, Ljubivoje Ršumović, Rajko Petrov Nogo, Pero Zubac, Mihajlo Orlović, Stevan Tontić, Predrag Bjelošević, Stevo Grabovac, Goran Vračar, Dejan Aleksić, Mirko Vuković i drugi. Prošlogodišnja dobitnica bila je Želja Avrić za zbirku poezije "Izvan, iznutra".
Sanja Savić Milosavljević (Sarajevo, 31. decembar 1988. godine) je scenaristkinja, rediteljka, romanopisac, dramski pisac i docent na Katedri za opštu književnost i teatrologiju Filozofskog fakulteta na Palama.
Živi i stvara u Beogradu. Dosad je objavila četiri knjige priča, četiri romana i jednu zbirku drama. Njene drame igrale su na više scena u Srbiji i potpisnica je nekoliko filmskih i televizijskih scenarija, među kojima su regionalno popularne serije "Vreme smrti", "Vreme zla" i "Branilac".
