BEOGRAD - Prestižno književno priznanje NIN-ova nagrada uručena je danas ovogodišnjem laureatu Slobodanu Tišmi za roman "Bernardijeva soba".
Primajući nagradu na svečanosti u Skupštini Beograda Tišma je rekao da "nije vičan ovakvim situacijama i da nije orator", pa je zbog toga pročitao svoj "autopoetični" zapis o umjetnosti.
"Umetnost je radost za stvaraoca, a patnja za stvoreno. Ko zna kako je mojim likovima", kazao je Tišma koji sebe opisuje kao "poluumjetnika".
"Poluumetnik sam zato što je muzika pre svega moja ljubav", kazao je pisac i povjerio se da ponekad sanja kako komponuje savršenu melodiju.
"To je zapravo nemoguće pošto je muzika savršen svet u kojem je sve već stvoreno", objašnjava Tišma.
Ovogodišnji dobitnik NIN-ove nagrade svoje spisateljsko stvaralaštvo opisuje i kao "pisanje na tri ćošta", "kontardikciju i uskakanje sebi u usta", "kretaivni haos koji teži da bude uređen".
Tišma svojim čiaocima poručuje da "svaku knjigu piše kao da je posljednja i da je uvijek neizvjesno da li će više ikada išta napisati".
Tišmi je nagradu uručio glavni i odgovorni urednik NIN-a Nebojša Spajić, a o nagrađenom romanu "Bernanrdijeva soba" i cjelokupnom stvaralaštvu autora govorila je članica žirija Vladislava Gordić-Petković.
"Bernardijeva soba" je roman o neodrastanju, smatra ona, i dodaje da je fabula nagrađene knjige "satkana od sna i meditacije".
"Pisan unikatnim, a prijemčivim meditativnim stilom roman 'Bernardijeva soba' maestralno slika ljudsku izolaciju i umetničku samodovoljnost. Tišmina proza mikrobiografski beleži sitne udare svakodnevice na umetnika koji traga za idealnom izolacijom", kazala je Gordić-Petkovićeva.
Ona ovogodišnjeg laureata NIN-ove nagrade opisuje kao "prvaka u umjetničkom višeboju, koji je panker postao u tridesetoj, a pjesnik u pedesetoj, prozaista u šezdesetoj, a sve to vrijeme je bio snaga onog finog Novog Sada".
Svečanosti uručenja NIN-ove ngrade prisustvovali su brojni pisci, novinari i publicisti, a odlomke iz nagrađenog romana čitao je glumac Tihomir Stanić.
Među prisutnima bili su književnici i pjesnici Vuk Drašković, Matija Bećković i Ljubivoje Ršmović.
Tišma je rođen 1946. godine u Staroj Pazovi, a živi u Novom Sadu. U mladosti se bavio pisanjem poezije, konceptulanom umjetnošću i rok-muzikom. Objavio je knjige poezije "Marinizmi" (Ruža lutanja, 1995) i "Vrt kao to" (Ruža lutanja, 1997) i "Urvidek" (2005), za koju je dobio nagradu "Stevan Sremac".
Pjesnički dnevnik "Blues Diary" objavio je 2001. godine, a 2010. je dobio nagradu "Biljana Jovanović" za roman "Quattro stagioni".
U izdanju Kulturnog centra Novog Sada 2011. objavljen je njegov roman "Bernardijeva soba".
Ovogodišni NIN-ov petočlani žiri činili su Vasa Pavković, Ljiljana Šop, Melita Aćimović-Ivkov i Mića Vujičić.
U najužem izboru bili su roman Davida Albaharija "Kontrolni punkt", Svetislava Basare "Majn kampf", Franje Petrinovića "Almaški kružoci liječenih mjesečara", i Uglješe Šajtinca "Sasvim skromni darovi".
Ove godine na konkurs je za nagradu pristiglo oko sto romana.
NIN nagradu za roman godine dodjeljuje od 1954, a prvi dobitnik je bio Dobrica Ćosić za roman "Koreni".
Trostruki laureat bio je samo Oskar Davičo - i to dvije godine uzastopno, a nagradu su dva puta dobili Dobrica Ćosić i Živojin Pavlović.
NIN-ovu nagradu dobile su samo četiri spisateljice: Dubravka Ugrešić 1988. godine, Svetlana Velmar-Janković 1995, Grozdana Olujić 2009. i Gordana Ćirjanić 2010. godine.
Pisci su dva puta i odbili da prime nagradu - Danilo Kiš 1972. godine za "Peščnik" i Milisav Savić 1991. za "Hljeb i stah", dok 1959 godine nagrada nije dodijeljena, kako je obrazloženo, zbog stimulisanja kvaliteta.