STOLAC - Ovogodišnje izdanje Festivala kulture "Slovo Gorčina", koje je održano od 24. do 26. jula u Stocu, u gradu na Bregavi okupilo neka od najznačajnijih bosanskohercegovačkih i regionalnih književnih i umjetničkih imena.
Festival koji se održava u slavu velikog pjesnika Maka Dizdara, kako su naveli organizatori, Stolac je još jednom učinio mjestom susreta nekih od najznačajnijih regionalnih i bosanskohercegovačkih književnika i umjetnika, potvrđujući predanost onome o čemu je svojevremeno maštao veliki bosanskohercegovački pjesnik Mak Dizdar.
"Iako se utisci tek trebaju sleći, već sada s ponosom mogu reći da smo imali najuspješnije izdanje do sada, u sklopu kojeg smo publici 'Slova Gorčina' ponudili zaista nesvakidašnji program i donijeli ono najbolje iz savremene bosanskohercegovačke i međunarodne kulture. Posebno me čini sretnim činjenica da se brojni posjetioci festivala vraćaju u Stolac zadnjeg vikenda u julu i da ih je iz godine u godinu sve više, što potvrđuje veliki interes za sve festivalske programe", rekao je Gorčin Dizdar, predsjednik Upravnog odbora festivala, ističući da se sve češće traži i "stolica više".
Bogat program trećeg festivalskog dana
Završni festivalski dan započeo je u prepoznatljivoj atmosferi Makove hiže, gdje je upriličena promocija zbirke poezije "Pod libelom" Amele Halilović, prošlogodišnje dobitnice nagrade "Mak Dizdar".
"Nagrada 'Mak Dizdar' mi znači toliko da bih, kad bih mogla da biram književnu nagradu sa naših prostora koja se dodeljuje za neobjavljenu zbirku pesama, uvek birala baš ovu, što zbog važnosti samog pesnika kakav je bio Mak Dizdar, što zbog onoga što nema nikakve veze s njegovim radom, a to je neka posebna zvučnost sadržana u njegovom imenu. Priznanje je po nekom automatizmu i preporuka za čitanje, za vidljivost", rekla je Halilovićeva.
Uslijedio je razgovor s Arletom Ćehić, uspješnom multidisciplinarnom bosanskohercegovačkom umjetnicom čija je izložba "Preko II" upriličena na večeri otvaranja festivala.
Program je nastavljen u Šarića kući, gdje je održan niz književnih promocija. Univerzitetski profesor Almir Marić predstavio je naučnu monografiju "Antičko društvo na prostoru današnje Hercegovine", jedno od značajnijih novijih djela iz oblasti antičke istorije Bosne i Hercegovine, koje je nastalo kao rezultat autorove prerađene i dopunjene doktorske disertacije.
Uslijedila je promocija knjige "Moj zavičaj u svjetskoj povijesti: igra identiteta" Šaćira Filandre, istaknutog bosanskohercegovačkog sociologa, politologa i univerzitetskog profesora.
Obje promocije bile su ispunjene do posljednjeg mjesta, no najveći interes zabilježen je na promociji knjige "Prenijet ću te preko Praga" bosanskohercegovačke autorke Martine Mlinarević.
Osim toga, održan je razgovor s ovogodišnjim finalistima nagrade "Mak Dizdar", kao i dvodnevna radionica pisanja za djecu i mlade koju je vodila Kristina Ljevak Bajramović, a u sklopu koje su djeca i mladi kroz igru, razgovor i praktične vježbe istraživali kako nastaju priče, odakle dolaze likovi, šta pokreće zaplet i kako se jedna ideja može pretvoriti u tekst.
Program trećeg festivalskog dana zaključen je projekcijom nagrađivanog dokumentarno-igranog filma "Fiume o morte!" hrvatskog autora Igora Bezinovića.
Koncert Ramaba Amadeusa drugog dana festivala
Drugi dan festivala donio je niz književnih promocija i razgovora s nekim od najznačajnijih savremenih regionalnih autora, ali u isto vrijeme nije zapostavljen ni umjetnički segment festivala u sklopu kojeg je otvorena izložba "Nostalgija djetinjstva" Hanne Dujmović, kao ni muzički segment koji je obilježen nastupom kultnog crnogorskog muzičara Ramba Amadeusa.
Hanna Dujmović, mlada bh. akademska umjetnica koja niže međunarodne uspjehe, predstavila je ciklus slika koji je nastao tokom 2025. godine, kao intimno, ali univerzalno putovanje kroz fragmente autoričinog najranijeg sjećanja.
Publika festivala imala je priliku da uživa i u nizu književnih promocija i druženja s autorima.
Ahmed Burić, bosanskohercegovački pjesnik, pisac, prevodilac, urednik i novinar, predstavio je svoju novu knjigu "Popravni iz likovnog", svojevrsnu zbirku likovnih eseja u kojoj prevladavaju osvrti na fotografske izložbe, a u kojima autor, u svom prepoznatljivom slobodnom stilu, pravi paralele između vizuelnih djela i muzike na koju ga pojedini umjetnik/ca asocira.
Upriličena je i promocija knjige "Zadnja pošta Osijeka" Nenada Rizvanovića, hrvatskog autora, urednika i kritičara, koji kroz lik Lavoslava Krausa govori o cijelom jednom stoljeću svog rodnog grada, ali i šire: o slavonskom, hrvatskom, austrougarskom i jugoslavenskom nasljeđu koje je oblikovalo ovaj prostor. Rizvanović je, kroz razgovor s Ahmedom Burićem i Vlahom Bogišićem, podijelio priče o svom rodnom gradu, ali i načinima na koje ih književnost čuva i mijenja.
Na "Slovo Gorčina" stigao je i Ante Tomić, jedan od omiljenih pisaca regiona i najpoznatijih domaćih satiričara, koji je predstavio svoj novi roman "Kraljević Marko oslobađa Imotski".
Gost festivala bio je i Svetislav Basara, jedan od najznačajnijih, najčitanijih i najprevođenijih savremenih proznih srpskih pisaca i kolumnista koji je predstavio roman "Đinđić: memoari s onu stranu groba".
Drugi dan festivala zaokružen je jedinstvenim nastupom kultnog crnogorskog muzičara, pjesnika i hroničara vremena Ramba Amadeusa, koji je Stočanima pružio nezaboravno iskustvo.
Gost prvog dana Zlatan Stipišić Gibonni
Nakon svečanog otvranja festivala na kojem su govorili Gorčin Dizdar, predsjednik Upravnog odbora Festivala kulture "Slovo Gorčina", i Dominik Urak, zamjenik ambasadora Austrije u BiH, prvog dana festivala uslijedio je program dodjele regionalno relevantne nagrade "Mak Dizdar" mladim pjesnicima i pjesnikinjama.
O najboljima je, od 142 pristigla rukopisa, odlučivao žiri u sastavu Zvonko Karanović, Maja Ručević Karanović i Kristina Ljevak Bajramović, a njihova odluka je, ističu, bila jednoglasna - prva nagrada pripala je Maidi Salkanović za zbirku poezije "U odsustvu".
Nakon dodjele priznanja uslijedilo je otvaranje izložbe "Preko II" istaknute bosanskohercegovačke multidisciplinarne umjetnice Arlete Ćehić.
Prve festivalske večeri tradicionalno je predstavljen gost pjesnik - Zlatan Stipišić Gibonni, hrvatski kantautor i muzičar koji je prošle godine objavio zapaženu zbirku poezije "Bandire potonulog carstva", a čije su pjesme same po sebi poezija.
"Kada pišem pjesme, prvo napišem muziku, jer je muzika poput zida na koji planirate objesiti sliku, ona donosi atmosferu. Krenem pisati na način da ne znam kuda idem, jer na taj način izbjegnem kliše", rekao je Gibonni.
Na kraju večeri posjetioci su imali priliku da dožive svjetlosno-zvučnu instalaciju "Svjetlo za kamene spavače", dok su se u pozadini mogli čuti recitali stihova Maka Dizdara iz "Kamenog spavača".
Partneri Festivala su Fondacija “Mak Dizdar”, Buybook, Austrijski kulturni forum Sarajevo, Francuski institut Sarajevo, Traduki i La Terra Nostra.
Festival kulture “Slovo Gorčina” održava se zahvaljujući podršci Ministarstva civilnih poslova BiH, Kabineta člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Željka Komšića, Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Federalnog ministarstva kulture i sporta, Federalnog ministarstva raseljenih lica i izbjeglica, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona, Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona, te Grada Stoca.