STOLAC - Ovogodišnje izdanje Festivala kulture "Slovo Gorčina", koje je održano od 24. do 26. jula u Stocu, u gradu na Bregavi okupilo neka od najznačajnijih bosanskohercegovačkih i regionalnih književnih i umjetničkih imena.
Festival je, kako su naveli organizatori, Stolac još jednom učinio mjestom susreta nekih od najznačajnijih regionalnih i bosanskohercegovačkih književnika i umjetnika, potvrđujući predanost onome o čemu je svojevremeno maštao veliki bosanskohercegovački pjesnik Mak Dizdar.
"Iako se utisci tek trebaju sleći, već sada s ponosom mogu reći da smo imali najuspješnije izdanje do sada u sklopu kojeg smo publici 'Slova Gorčina' ponudili zaista nesvakidašnji program i donijeli ono najbolje iz savremene bosanskohercegovačke i međunarodne kulture. Posebno me čini sretnim činjenica da se brojni posjetioci festivala vraćaju u Stolac zadnjeg vikenda u julu i da ih je iz godine u godinu sve više, što potvrđuje veliki interes za sve festivalske programe", rekao je Gorčin Dizdar, predsjednik Upravnog odbora festivala ističući da se sve češće traži i "stolica više".
Bogat program trećeg festivalskog dana
Završni festivalski dan započeo je u prepoznatljivoj atmosferi Makove hiže, gdje je upriličena promocija zbirke poezije "Pod libelom" Amele Halilović, prošlogodišnje dobitnice nagrade "Mak Dizdar".
"Nagrada 'Mak Dizdar' mi znači toliko da bih, kad bih mogla da biram književnu nagradu sa naših prostora koja se dodeljuje za neobjavljenu zbirku pesama, uvek birala baš ovu, što zbog važnosti samog pesnika kakav je bio Mak Dizdar, što zbog onoga što nema nikakve veze s njegovim radom, a to je neka posebna zvučnost sadržana u njegovom imenu. Priznanje je po nekom automatizmu i preporuka za čitanje, za vidljivost, a ostaje da vidimo kakav život čeka ovu zbirku", rekla je, između ostalog, Halilović.
Uslijedio je razgovor sa Arletom Ćehić, uspješnom multidisciplinarnom bosanskohercegovačkom umjetnicom čija je izložba "Preko II" upriličena na večeri otvorenja.
"Do sada sam svoje radove uvijek izlagala u rigidnim galerijskim prostorima, s bijelim zidovima koji imaju određenu ulogu - da istaknu te radove. Prilika da svoje radove izložim na prostoru nekropole stećaka Radimlja i u ambijentu rijeke Bregave je jedinstvena prilika zbog koje sam mjesecima bila uzbuđena", rekla je Ćehić u razgovoru kojeg je vodila Kristina Ljevak Bajramović.
Veliki interes za književne programe
Program je nastavljen u Šarića kući, gdje je održan niz književnih promocija. Univerzitetski profesor Almir Marić predstavio je naučnu monografiju "Antičko društvo na prostoru današnje Hercegovine", jedno od značajnijih novijih djela iz oblasti antičke historije Bosne i Hercegovine, koje je nastalo kao rezultat autorove prerađene i dopunjene doktorske disertacije.
Razgovor s autorom, koji u ovoj značajnoj knjizi otkriva kako je izgledalo društvo u Hercegovini prije 2.000 godina, razgovarala je Najda Rifatbegović.
Uslijedila je promocija knjige "Moj zavičaj u svjetskoj povijesti: igra identiteta" Šaćira Filandre, istaknutog bosanskohercegovačkog sociologa, politologa i univerzitetskog profesora.
U razgovoru sa Draganom Markovinom i Alijom Pirićem, Filandra je naveo da je djelo napisano u prvom licu, ali uz potpunu naučnu metodologiju i istraživački aparat.
Riječ je o knjizi u kojoj autor biografije poznatih Hercegovaca koristi kao okvir za analizu ključnih historijskih pitanja njihovog vremena, pa knjiga obuhvata teme od dolaska Osmanlija u Bosnu i Karlovačkog mira, sve do procesa formiranja nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Obje promocije bile su ispunjene do posljednjeg mjesta, no najveći interes zabilježen je na promociji knjige "Prenijet ću te preko Praga" bosanskohercegovačke autorke Martine Mlinarević.
Ona je o svom novom romanu koji prati sudbinu dvoje ljudi čiji se životi, iako započeti u različitim dijelovima Evrope, povezuju u Pragu četiri decenije poslije, otvarajući prostor za priču o bliskosti, gubitku i traženju pripadnosti u okolnostima raseljenosti, razgovarala s Kristinom Ljevak Bajramović.
"Likovi u mom romanu suočavaju se kako s ličnim raspadima života, tako i s lomovima svijeta koji ih okružuje, koji možda ide ka nekoj vrsti samouništenja, ali dok god postoji neko ko bira dobro i empatiju, postoji i nada”, rekla je Mlinarević, dodajući da “njen roman prati susret ljudi koji se vjerovatno nikad ne bi susreli da je svijet bio iole normalno i ljudsko mjesto".
Program posvećen najmlađima
Osim toga, održan je razgovor s ovogodišnjim finalistima nagrade "Mak Dizdar", kao i dvodnevna radionica pisanja za djecu i mlade koju je vodila Kristina Ljevak Bajramović, a u sklopu koje su djeca i mladi kroz igru, razgovor i praktične vježbe istraživali kako nastaju priče, odakle dolaze likovi, šta pokreće zaplet i kako se jedna ideja može pretvoriti u tekst.
Program trećeg festivalskog dana zaključen je projekcijom nagrađivanog dokumentarno-igranog filma "Fiume o morte!" hrvatskog autora Igora Bezinovića.
Film prati građane Rijeke - koju Italijani nazivaju Fiume - koji prepričavaju, rekonstruiraju i reinterpretiraju bizarnu priču o šesnaestomjesečnoj okupaciji njihovog grada 1919. godine od strane italijanskog pjesnika i vojskovođe Gabrielea D’Annunzija.
Partneri Festivala su Fondacija “Mak Dizdar”, Buybook, Austrijski kulturni forum Sarajevo, Francuski institut Sarajevo, Traduki i La Terra Nostra.
Festival kulture “Slovo Gorčina” održava se zahvaljujući podršci Ministarstva civilnih poslova BiH, Kabineta člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Željka Komšića, Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Federalnog ministarstva kulture i sporta, Federalnog ministarstva raseljenih lica i izbjeglica, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona, Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona, te Grada Stoca.