BEOGRAD - Francuski pisac Erik-Emanuel Šmit, gost Beograda u okviru "Molijerovih dana", izjavio je da ga uspjeh njegovih djela uvijek začuđuje, ali da je on "samo autor komada, a ne uspjeha".
Šmit je rekao da njegovi komadi imaju mnogo humora, ali da to nisu komedije, mada ih publika ipak obožava.
"Moji prijatelji, filozofi, u Francuskoj kažu da je to dobro zato što dokazuje da je publika zahtjevna i da razmišlja, ali i da je željna humora. To je ljubav za koju bih volio da traje vječno, iako je ne razumijem", primjetio je poznati pisac i dodao da "uspjeh čini publika".
U sjećanju mu je ostalo premijerno izvođenje njegove drame "Zagonetne varijacije", u beogradskom Narodnom pozorištu prije 13 godina.
"Od tada sam vidio mnogo drugih izvođenja tog komada, ali mi je ostala uspomena na sučeljavanje dva velika glumca (Marko Nikolić i Boris Pingović), njihove moći, snage, energije, kako fizičke, tako i mentalne. Glumci su bili toliko dobri da sam imao osjećaj kao da razumijem srpski", ispričao je Šmit.
On će danas prisustvovati izvođenju još jedne svoje drame u nacionalnom teatru - "Mali bračni zločini", za koju kaže da je komad o ljubavnoj strasti, koja se vremenom pretvara u drugi oblik, u nasilje.
Smatra da je proživjeti dugu ljubav prava avantura, a da prava strast treba da traje.
"Večeras ću otkriti mnogo o vama Srbima, jer ću videti kako vi na scenu postavljate te odnose između muškarca i žene", kazao je Šmit.
Kao svoj cilj ne vidi istraživanje sebe, već "otvaranje prozora ka svijetu, ljudima, kompleksnosti".
"Postoje dvije vrste pisaca - jedni su okrenuti sebi, a ja pripadam ovoj drugoj sorti autora, koji su okrenuti svijetu i drugima", priznao je jedan od najizvođenijih francuskih dramskih umjetnika.
Šmit je nedavno završio novi komad o, kako je rekao, Albertu Ajnštajnu, ratu i pacifizmu.
"Taj komad će imati premijeru u Parizu za dvije godine, jer sam ga namijenio jednom glumcu (Pjer Arditi), koji će biti slobodan tek tada, a onda ću se vratiti ovdje kako bi ga pogledala i srpska publika", kazao je Šmit.
Iako rođen u porodici ateista, jedna noć provedena u pustinji Sahari ga je promijenila i od tada ne prihvata više život sa zebnjom, već sa povjerenjem.
U svojim knjigama, od kojih su četiri objavljene i na srpskom jeziku, bavi se temom susreta različitih religija i kultura.
Za Beograd kaže da ima mnogo sličnosti sa Lionom, u kome je rođen i koji se takođe nalazi na dvije rijeke sa uzvišicom sa koje se može vidjeti cijeli grad, i ne shvata kako neko može da živi u gradu koji nema dvije rijeke.
Šmit će se danas družiti sa glumcima nacionalnog teatra, gdje će mu biti uručen Pečat Narodnog pozorišta, a u popodnevnim satima potpisivaće knjige u knjižari "Delfi SKC".