BEOGRAD - Srpski pisci, književnici i izdavači iz zemalja sa evropskog i američkog kontineta predstavili su danas, u organizaciji Uprave za sardadnju s dijasporom i Srbima u regionu, svoje stvaralaštvo na 66. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu
Na skupu koji je otvorio direktor Uprave Arno Gujon, mogla se čuti ocjena da srpski pisci svojim stvaralaštvom brane i ćirlicu i srpstvo u tuđem svijetu, kao i da doprinose razvoju srpske kulutre.
Predsjednik Saveza Srba Francuske i predstavnik Udruženja “Mondo kult” Petar Gojković, kako domaćin skupa, u skladu sa činjenicom da je Francuska zemlja počasni gost ovogodišnjeg sajma, ocijenio je kao veoma značajno to što srpski pisci iz dijaspore ponovo imaju priliku da predstave stvaralaštvo kojim doprinose razvoju srpske kulture, a koji i jesu most između matice i više od 150 zemalja u kojima žive.
Gojković je dodao da je ovo veliko okupljanje srpskih pisaca uslijedilo nakon petog Sabora književnika, izdavača koji je održan prije tačno mjesec dana u Parizu.
Učesnici skupa ocijenili su da se njegovanjem srpskog stvaralaštva, srpske kulture i pisane riječi čuva nukleus koji srpski narod čini onim što jeste.
Na skupu se predstavilo i Udruženje “Sedmica” iz Frankfurta, koje je 2018. dobilo Svetosavsku nagradu za angažovanje na neformalnom obrazovanju.
“Sedmica” je, kako su podsjetili, zvanična podružnica Udruženja književnika Srbije sa sedamdesetak članova, i sarađuje sa udruženjima u Srbij i Evropi.
“Sedmica” organizuje majske i oktorbarske susrete pisaca dijaspore, rekli su njeni predstavnici Aleksandar Jovanović i Slavica Mastikosa čija je knjiga “Naš hleb nasušnji” upravo dobila četvrto izdanje.
Cilj im je očuvanje kulture sa fokusom na srpski jezik, rekla je Mastikosa i naglasila da im je posebno zadovoljstvo što danas imaju 80 malih recitatora, koji učestvuju u njihovoj manifestaciji “Al’ je lep ovaj svet”.
Novinar i istoričar Marko Lopušina je naveo činjenicu da su Srbi dobili šest Pulicerovih nagrada, osam Oskara, da srpski narod ima 24 svjetska prvaka, a da tu titulu u srpskoj kulturi upravo ima “Sedmica” koja je objavlia dvojezičnu monografiju o svom radu.
Slavomir Gvozdenović, pisac iz Rumunje, predstavio je stvaralaštvo Saveza Srba iz Rumuije, čiji je bio predsjednik dvije decenije, kao i svoju knjigu "Autobiografija sa poezijom" i podsjetio na nedjeljnik "Naša reč" koji izlazi u Rumuniji.
U ime pisaca iz Rumunije govorio je i Ivo Munćan, doajen srpske književnosti koji je napisao više od 150 knjiga.
Predstavio se i "Srpski Venac" iz Mađarske čiji je glavni cilj, kako su rekli njeni predstavnici, borba protiv asmiliacije. Takođe, predstavili su kapitalno izdanje o karlovačkoj Mitropoliji.
Udruženje srpskih pisaca iz Švajcarske predstavilo se zbornikom knjiženih radova “Zaveštanja”.
Članovi Integracionog društva “Fokus” iz Beča naglasili su da im je cilj da na što dostojanstveniji način predstave srpsko kulturno stvaralaštvo i srpsku kulturnu baštinu i o tome informišu Austrijance.
Predsjednica “Francuskog kruga” Danica Dodić predstavila je, pored svoje knjige “Živim u pesmi”, “Bajku o druženju” Ranke Todorović - priču o ljubavi i odrastanju koja je apel na borbu portiv mržne i nasilja koje pogađa mlade.
Slična tematika je u fokusu dječije predstave “Ko se zadnji smeje” specijalno napisane za Srpske dramsko pozorište u Čikagu, autorke iz Majamija Silvije Otašević, a koje poziva sva dječija pozorišta iz Srbije i dijaspore na saradnju.
Na skupu je predstavljena i "Vukova ćirilična barka", čiji je Otašević takođe autor.
To onlajn izdanje, nastalo u želji da djeci, posebno onoj koja žive u dijaspori, olakša učenje azbuke, ali i da doprinese očuvanju ćiriličnog pisma, biće dostupno na dan Vukovog rođenja 5. novembra.
Predsavjen je i časopis za književnost i kulturu “Stvaranje” koji je pokrenut prije više od šest decenija u Crnoj Gori, a izdaje ga Udruženje književnika, kao i izdavaštvo Matice srpske društva članova u Crnoj Gori i Srpskog nacionalnog savjeta.
Stvaralaštvo su predstavili i brojni pisci i pjesnici iz Grčke, Holandije, Slovenije, Kanade, Sjeverne Makedonije, Crne Gore - pored ostalih Tatjana Šotra, Dragana Moles, Gordana Srećković, Rodoljub Ćorić, Ljiljana Nešković, Miroslav Stanković, Jelena Mitrović, Dragan Vukašinović, Radmila Miljković, Dragan Mihailović, Snežana Petrović, Nada Milosavljević, Slavica Srdić Pogrmilović, Snežana Teodoropulos, Marija Viktorija, Veljko Topalović, Dušica Stanisavljević, Dragan Pajović, Ljubita Raićici, Danijela Milanov, Dragan Radosavljević, Natalija Vojmirović, Smiljana Božić, Vlasta Stanisavljević, Igor Mandić.