BANJALUKA - Knjige će se u budućnosti toliko namnožiti da će od svakog pisca ostati samo po jedno djelo koje će ga morati dostojno predstavljati pred čitalačkom publikom, pisao je Jovan Dučić u knjizi "Blago cara Radovana".
Pjesnik i pripovjedač Đuro Damjanović je možda vođen baš ovom mišlju cijeli život govorio da je njegova najbolja knjiga ona koju još nije napisao, a Boro Kapetanović je često znao reći da je svako njegovo djelo vrijedno, jer, ako ništa drugo, bilo je trening za ono sljedeće.
Vođeni ovim tragovima pozvali smo neke od ovdašnjih književnika i pitali ih koje djelo naši čitaoci, ako jesu do sada, ne bi smjeli propustiti da pročitaju u 2016. godini. Svi oni objavili su do sada po dvije knjige, a koja je prva knjiga koju su nam preporučili za čitanje, saznajte u nastavku teksta.
Goran Dakić, pisac romana "Dalj" i "Petodinarke", tako nas je podsjetio na andaluzijsku elegiju "Sivac i ja" španskog nobelovca Huana Ramona Himenesa. Za nas koji ne poznajemo špaski jezik, dodao je on, Milovan Danojlić i Sanja Grahek uradili su odličan prevod ove knjige, objavljen u izdanju "Narodne knjige" prije 32 godine.
"Himenesovo pjesničko djelo, bilježi Danojlić, prolazilo je kroz razna artistička iskušenja i različita duhovna iskustva. Posebno mjesto u Himenesovom opusu zauzima djelo 'Sivac i ja', knjiga sačinjena od 138 fragmenata, a ostvarena kao unutrašnji lirski monolog, kao niz ispovijesti koje pjesnik povjerava svome voljenom magarcu, Sivcu. Danojlić je 1982. godine zapisao, a prije dvije godine u Bileći i potvrdio, da se ovo Himenesovo djelo preštampava u najrazličitijim kolekcijama - od onih filosofskih do školskih lektira i ilustrovanih izdanja za djecu", kazao je Dakić. Dječak Himenes koji je u svojim razmišljanjima odrasloga čovjeka veliki pjesnik i vrhunski mislilac, dodaje naš sagovornik, hoda prašnjavim Mogerom, nogu uz nogu sa Sivcem, i posmatra svijet oko sebe - od ranih smokava do impresije nad činjenicom smrti. U tom hodu, u tom ritmu dječakovih i Sivčevih koraka, nastavlja Dakić, nastala je jedna od najljepših knjiga ikada napisanih, a tu ljepotu moguće je otkriti već u njenom prvom fragmentu, kada Himenes za svog magarca kaže da je sazdan "od čelika, ali i mesečevog srebra".
Nakon ove kultne knjige nastale u takozvanom osjetljivom periodu Himenesovog stvaralaštva, književnica Aleksandra Marilović preporučila nam je nešto iz savremenog stvaralaštva kod nas. Njen izbor je knjiga "Psihološka tumačenja Vukovih poslovica" akademika Vladete Jerotića.
"Ovom knjigom Jerotić nam otvara stari drveni sanduk prepun zlata čiste narodne mudrosti i pokazuje najljepši nakit bogatog narodnog iskustva i duhovnosti. Ponovo razotkriva davno 'otkrivene' Vukove poslovice. U dijalogu sa drugim kulturama, religijama i naukom, naš akademik stoji stvaralački začuđen pred ovim blagom - možda jedino sigurnim zlatnim polugama našeg postojanja", rekla je Marilovićeva. "Dok razmišljamo o drevnim danima, sjećajući se godina vječnosti", citirajući Jerotića dodala je ona, "divno bi bilo da ova knjiga poput albuma narodnog sjećanja uzme mjesto na polici lažnim i skupocjenim vazama koje uzalud kupe prašinu u našem domu." Aleksandra Marilović je autorka zbirke poezije "Zdravice utopljenika" objavljene u knjizi "Dvopjev", te samostalne knjige "Miraz u zvijezdama", a uskoro planira da objavi i roman prvenac radnog naziva "Komplesk gđe Bovari".
"Ne mislim da je moj život bolji kad ne pišem, naprotiv mnogo je gori i sasvim nepodnošljiv i mora da se završi ludilom. Ali to će se desiti samo pod pretpostavkom da sam, i onda kad ne pišem, pisac, kao što je zaista slučaj, a pisac koji ne piše je svakako čudovište koje predstavlja izazov ludilu. A kako je sa samim pisanjem? Pisanje je divna slatka nagrada, ali za šta?", odlomak je iz Kafkinog pisma Maksu Brodu. Kafkina pisma, prije svih "Pismo Maksu B.", "Pismo Mileni", a posebno" Pismo ocu", gdje se izdvaja Kafkin odnos prema roditelju kao odnos uznemirenog čovjeka prema bogu, preporučuje nam pisac Danijel Gatarić.
"Pisma govore i o vrijednosti Kafke kao umjetnika koji se odrekao porodičnog života (često sam uzima za primjer Kjerkegora i Flobera takođe značajne figure) da bi se potpuno posvetio svojoj najvećoj ljubavi pisanju. Pisma govore i o njegovoj složenoj psihološkoj strukturi ličnosti opterećenoj neurozama i komplikovanim odnosima u porodici koji dođu kao ključ za razumijevanje ljudskih slabosti u mladosti i njenoj mogućnosti za pobjedom koju nije kadra iskoristiti, pa ni danas u modernoj eri, eri simulacija, društvenih mreža, pilula, instant odnosa i iluzorne slave", riječi su Danijela Gatarića. Gatarić je prije dvije godine objavio knjigu pjesama "Razmaženi Adam", a ovih dana izašao je i njegov roman "Muškost Zorana K."
Njegov kolega Nikola Paripović, tvorac pjesničkih knjiga "Pod drevnim dubom" i "Vedrine", za nas izdvojio je knjigu "Ja i ti" jevrejskog filozofa Martina Bubera.
"Bez obzira na to što je pisana na njemačkom jeziku, u potpunosti je prožeta starozavjetnim duhom. Iako u osnovi filosofska knjiga, ona može da se čita i kao poezija, a Borhes svjedoči da je, kada je prvi put čitao Buberova djela, mislio da je u pitanju prelijepa poezija. O čemu piše Buber u ovom djelu? O odnosu Ja i Ti, to jest o susretu, a preduslov za istinsku sreću je - susret", rekao je Nikola Paripović. On podsjeća da je Meša Selimović govorio da sve knjige govore o traženju sreće, ali da Buber u pomenutoj knjizi prelazi tu granicu budući da ne odbacuje traganje za srećom, ali ga prevazilazi i traži smisao.