Shvatih da se posao pjesnika ne sastoji u pisanju poezije, nego u smišljanju razloga zbog kojih bi poezija bila dostojna divljenja; taj naknadni rad je, naravno, mijenjao poeziju u njegovom viđenju, ali ne i u viđenju drugih, razmišljanje je slavnog pjesnika Horhea Luisa Borhesa.
Na svjetski dan poezije, koji se obilježava sutra, s ciljem promovisanja čitanja, pisanja, objavljivanja i proučavanja poetskih sihova širom svijeta, mnogi se prisjećaju slavnih pjesnika koji su svojim stihova obilježili generacije, ali je to prilika i da se osvrnemo na poziciju domaće poezije, kao i na autore koji je stvaraju. Banjalučka pjesnikinja Aleksandra Čvorović smatra da taj žanr na ovim prostorima baš i nije popularan.
"Poeziju kod nas čita i stvara isti krug ljudi. Dakle, to je određena grupa koja piše, ali ista ta grupa i čita poetske stihove svojih kolega", dodala je ona.
Ističe da to ne znači da je poezija ugrožena ili da će nestati, međutim, na podsticanju njene popularnosti se, kaže, mora mnogo raditi.
"Da bi se pisala dobra poezija, mora se mnogo čitati i to je ono što bih savjetovala mladim piscima", navela je ova pjesnikinja.
Iako je prva asocijacija na pomen riječi poezija, njen izražaj o ljubavi, poruke koje se putem nje šalju kroz istoriju bile su mnogo dublje i ozbiljnije. S tim se slaže i pjesnik Milosav Knežević, koji napominje da poezija može da ispriča sve ono što nas dodiruje i što proživljavamo.
Obilježavanje
Svjetski dan poezije biće obilježen sutra, od 19 časova, u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS u Banjaluci. Tim povodom ova kulturna institucija ugostiće Narodnu biblioteku "Stefan Prvovenčani" iz Kraljeva.