Intrigantne ljubavne priče dio su najboljih romana ikada objavljenih u svijetu književnosti.
Ljubav je tema koja je inspirisala najveća pera, a tragedije su im opčinjavale um. Rezultat je bio veličanstven.
Iako uobrazilja, svako djelo u sebi nosi životnu nit i postavlja pitanja kako bismo i sami voljeli, šta bismo riskirali i kako zamišljamo sopstveni kraj. Ovo su tek neki od naslova...
U neprolaznoj priči o Ani Karenjini, koju je vanvremenski u riječi pretočio Lav Tolstoj, opisan je dio stvarnog događaja. Pisac je 1872. vidio slomljeno, beživotno tijelo žene koju je napustio oženjeni ljubavnik, veleposjednik i prijatelj Tolstojeve porodice. Žena se bacila pod voz u naletu očaja. Tolstoj je, podstaknut tragedijom, planirao da napiše priču o ženi koja je uništila svoj život preljubničkom aferom, ali na kraju je njegova glavna junakinja Ana ispala živopisna, snažna i pozitivna.
Nakon objave romana "Madam Bovari" 1857. godine, Gistav Flober je optužen za povredu morala i religijskih uvjerenja. Roman je automatski postao bestseler. Pisac je piznao da je plakao većinu vremena dok je pisao, toliko je saosjećao s Emom u njenim posljednjim danima, napomenuo je u bilješkama "Fizički loše".
U aristokratskom ljetovalištu Jalti Dimitrij je upoznao Anu Sergejevnu, koju na odmoru prati pas. Ana, iako udata, započinje ljubavnu vezu s Dimitrijem… Tako je priču "Dama sa psom" započeo Anton Pavlovič Čehov... Po povratku sa odmora, Dimitrij se vraća u Moskvu gdje shvata da je zaljubljen u Anu i počinju njihova tajna viđanja. Čehov je upravo tada stekao titulu "visokog sveštenika nemoralne i vjerolomne umjetnosti", jer je odbijao da stogo presuđuje svojim likovima.
Mnogi pamte "Ljubavnika ledi Četerli" Dejvida Herberta Lorensa. Ovu fikciju prati jedan stvarni detalj - Frida Lorens povjerila se prijateljicama da joj je muž impotentan, što je posljedica tuberkuloze, koju je prebolio 1926. Osim toga, piščeva supruga imala je ljubavnike. Ako su detalji njihovog braka tačni, nije teško zamisliti slom, tugu i gubitak koji je autor transformisao u priču o baronesi Konstans Četerli. Roman je objavljen o autorovom trošku 1928. u Firenci, šokirao je tadašnje čitaoce eksplicitnim seksualnim opisima i jezikom, a u Engleskoj nije objavljen sve do 1960. godine.
Sara Majls, glavna junakinja romana "Kraj ljubavne priče" Grahama Grina, oblikovana je po uzoru na Ketrin Valston, piščevu ljubavnicu. Ona je bila udata za dobroćudnog, ali dosadnog državnog službenika Henrija Majlsa. Sredovječni pisac Mauris Bendriks narator je priče koji i godinama kasnije, progonjen sjećanjima na njihov ljubavni odnos nastoji odgonetnuti razlog zašto je Sara odlučila okončati vezu...
Istina u romanima o tragičnim i tužnim ljubavima pravo je ono što čitaoce drži budima do posljednje stranice.