Svakih 14 dana nestane po jedan jezik, tvrde naučnici, a do početka 22. vijeka vjerovatno će iščeznuti skoro polovina od otprilike 7.000 jezika koji se govore na planeti.
Mnoge zajednice daju prednost engleskom, mandarinskom ili španskom u odnosu na svoj maternji jezik.
Upravo zato osmišljen je globalni projekat "Rosetta", koji ima zadatak da "sačuva ključ za razumijevanje tih jezika u budućnosti", a naziv je dobio po kamenoj ploči koju su otkrili Napoleonovi vojnici u mjestu Rozeta, u delti Nila, 1801. godine. Kamena ploča, koja se sada nalazi u Britanskom muzeju, sadrži tri vrste pisma - starogrčki i dva staroegipatska pisma i bila je ključna za dešifrovanje egipatskih hijeroglifa. "Rosettu" je pokrenula je neprofitna Fondacija "Long Now".
Tako je u okviru projekta, pod pokroviteljstvom vašingtonskog Instituta "Smithsonian", nedavno prikazano kako rijetki jezici, kao što su havajski i tuvanski, koji se govori u južnom Sibiru - polako nestaju. Lingvisti su u velikoj trci s vremenom, kako bi zabilježili nekoliko hiljada sličnih jezika, prije nego što potpuno izumru. Tako američki studenti lingvistike, koji govore na francuskom, učestvuju u ljetnom pripravničkom programu projekta "Rosetta" i sa profesionalnim lingvistima proširuju digitalne arhive ugroženih jezika.
Cjelokupna arhiva biće snimljena na optičkim diskovima, što će predstavljati vrlo važan izvor informacija za buduće lingviste.
"Zasad je ubačeno 13.000 stranica mikroskopski malog teksta sa uzorcima 1.500 ugroženih jezika. Jedan uporedni tekst, opis, mapa odakle potiče, to su stvari koje daju dovoljno podataka da lingvistička nauka može da dešifruje neki jezik. Možete da izvodite paralele između dva jezika i rekonstruišete njegove osnove", kaže Aleksandar Rouz, saradnik Fondacije.
Lora Velčer, koja učestvuje u projektu "Rosetta", kaže da mnogobrojne jezike govori vrlo mala zajednica ljudi.
"Govori ih svega nekoliko hiljada ljudi, možda još manje i to u veoma udaljenim krajevima svijeta. O njima se nedovoljno zna", otkriva Velčerova.
U tom smislu, dodaje Velčerova, projekat "Rosetta" radi svoj dio posla.
"Ideja je da bude stvorena pozamašna zbirka lingvističkih paralela, koja bi obuhvatila sve jezike na svijetu, odnosno bila svojevrsna tajna šifra za jezike cijelog čovječanstva. Bila bi to naša zaostavština budućim generacijama", zaključuje Velčerova.
Statistički gledano, svaki jezik na svijetu govori u prosjeku oko milion ljudi. Međutim, među jezicima nema jednakosti. Oko 75 odsto ukupne populacije govori nekim od 85 najvećih jezika, dok 3.500 najmanjih jezika koristi svega 8,25 miliona govornika. Tako, dok engleski kao svoj prvi jezik govori 328 miliona ljudi, a mandarinski 845 miliona, tuvanski u Rusiji ima samo 235.000 govornika.
U dobi sve globalizovanijeg, povezanijeg i homogenizovanijeg svijeta jezici koji se govore po zabačenim oblastima više nisu zaštićeni državnim granicama ili prirodnim preprekama od uticaja jezika koji dominiraju svjetskim komunikacijama i trgovinom. Mandarinski, engleski, ruski, hindu, španski i arapski jezik kao da prodiru do svakog seoceta, gdje se žestoko bore za svaku kuću u kojoj se govori tuvanskim, janomamskim ili altajskim jezikom. Roditelji po plemenskim selima često podstiču djecu da odbace izolovani jezik predaka i usvoje jezike koji im pružaju šansu za bolje obrazovanje i uspjeh u životu.