Srpski glumci ponijeće glavne uloge u Šekspirovoj drami "Henri Šesti", koju Nikita Milivojević režira u čuvenom londonskom "Glob teatru".
Ova predstava realizuje se u okviru Kulturne olimpijade koju sljedeće godine organizuju Britanci kao uvertiru u najznačajnije sportsko takmičenje. Kulturna olimpijada počinje 23. aprila, na Šekspirov rođendan i traje narednih pet nedjelja.
Svaki od 38 pozorišnih komada Vilijama Šekspira biće igran na drugom jeziku u seriji predstava koje će biti priređene povodom Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Predstave će biti igrane na jezicima kao što su španski, arapski i urdu, u replici Šekspirovog pozorišta izgorjelog 1613. godine. Najavljeni su "Kralj Lir" na jeziku australijskih Aboridžina i "Uzaludni ljubavni trud" na znakovnom jeziku.
Čuveni britanski književnik Vilijam Šekspir je navodno rođen 23. aprila, međutim, iako se taj datum često navodi kao godina smrti Šekspira i Servantesa, to nije u potpunosti tačno. Servantes je umro 23. aprila po gregorijanskom kalendaru. Međutim, tada je u Engleskoj korišten julijanski kalendar. Dok je Šekspir umro 23. aprila po julijanskom kalendaru koji je u upotrebi u Engleskoj u to vrijeme. Zapravo je umro deset dana nakon Servantesa, zbog neslaganja između dva kalendarska sistema.
O jednom od najistaknutijih autora svih vremena, kojem je opus veličanstven i odaje osobu poliglotu, mislioca koji je imao more pročitanih knjiga iza sebe i osobu koja je proputovala tada poznati svijet, zna se u suštini vrlo malo. Milioni ljudi posjećuju maleni Stratford u spomen ovom velikanu, a slikali su ga različiti umjetnici koji su imali različit doživljaj kako je izgledao. Zapravo, ne postoji autentični Šekspirov portret. Ono što je autentično i poznato je da su mu roditelji bili nepismeni i da je on bio potpuno nezainteresovan za svoje školovanje. Njegova ostavština se sastoji iz kreveta, srebrne kuhinjske posude, a nema ni riječi o književnom opusu. Tokom svog života nije napustio Englesku i nije imao svoju kućnu biblioteku iz koje bi crpio znanja.
Od 18. septembra 1582. godine postoji dokument koji govori o ženidbi Vilijama Šekspira sa En Hatavej iz obližnjeg zaseoka Šoteri, a koja je bila osam godina starija od njega. U braku najvjerovatnije nije bio sretan, jer je često pisao protiv ranih brakova. Godine 1583. rodila mu se kćerka Suzan, a 1585. blizanci - kćerka Judit i sin Hamnet. Onda se do 1592. godine o njemu ništa ne zna, a te se godine prvi put spominje kao glumac i dramski pisac. Godine 1616. u Stratfordon Avonu je sahranjen u crkvi sv. Trojstva u blizni oltara. Iznad groba postavljena je 1623. godine spomen-bista s latinskim natpisom "Po mudrosti Nestor, po genijalnosti Sokrat, po umjetnosti Vergilije. Zemlja pokriva, narod plače, a Olimp ga ima." Iste godine u Londonu svjetlo dana ugledalo je prvo izdanje svih njegovih djela.
Pretpostavlja se da je napisao 34 drame, 154 soneta i nekoliko pjesama. Njemački naučnik Kurt Kreiler, međutim, tvrdi da Šekspir nije napisao svojih 36 drama u koje spadaju neka od najslavnijih i najboljih djela svjetske književnosti. Kreiler tvrdi da je autor slavnih djela poput "Hamleta" engleski grof Edvard de Vere koji je živio od 1550. do 1604. godine. De Vere navodno kao plemić nije smio pisati za običan puk, pa je koristio pseudonim "Shakes-speare" (onaj koji trese kopljem).
Već dugo vremena postoje razne teorije da Šekspir zapravo nije napisao svoja djela. Tvrdio je to irski književnik Džordž Bernard Šou, pa Tomas Luni koji kao autora takođe spominje grofa De Verea. Možda najpoznatija teorija zavjere oko autorstva Šekspirovih drama je ona koja tvrdi da ih je napisao filozof Fransis Bekon.
Karakter stvaralaštva su "renesansni" humor, bujan jezik u kojima se miješa visoka retorika i vulgarni izraz, te usredotočenost na problematiku vlasti i političkih mahinacija. U tom periodu je napisao "Romea i Juliju", "Mletačkog trgovca", "Henrika IV", te "Ričarda III". Nakon toga počinje veliki "tragični period". Među velikim tragedijama se ističu "Hamlet", "Otelo", "Magbet", "Kralj Lir". Svoj dramski opus je završio u duhu smirenja. Njegove posljednje drame - "Cimbelin", "Zimska priča" i "Oluja" su različito ocjenjivane. U tim dramama radi se o fantazijskom svijetu napučenom duhovima i neobičnim događajima.