Ne postoji čovjek koji nije pročitao barem jednog "Zagora", "Bleka", "Alana Forda", "Betmena" ili neki drugi strip, međutim, isti ti ljubitelji te vrste umjetnosti,vjerovatno, jedva da su čuli za "Žorža Strašnog" ili "Ekstra Gedžu".
Deveta umjetnost u RS je nepravedno zanemarena i primorana da se sama prezentuje i traži put do publike. Autori stripa u RS objavljuju radove u različitim časopisima u regiji ili svijetu, a nedavno su počeli da ograniziju izložbe stripa, pokrenuli strip-časopis i afirmišu mlade ljude da se bave njime. Možda na prvi pogled ne djeluje tako, ali strip-scena je življa nego ikada do sada, a to potvrđuju i strip-autori.
"Bez obzira na ovo teško vrijeme, zahvaljujući grupi entuzijasta u svijetu devete umjetnosti na ovim prostorima se uvijek nešto dešava. Dugogodišnja dopisivanja i druženja grupe zaluđenika u strip rezultirala su prošle godine i zvaničnim registrovanjem Udruženja strip-autora i obožavalaca stripa RS 'Deveta dimenzija' i za godinu dana postojanja urađeno je dosta", kaže Predrag Ikonić, strip-autor iz Pala i član "Devete dimenzije".
"Prva izložba stripa Srpske" održana je u Istočnom Sarajevu 2006. godine, a zatim i u Laktašima godinu dana kasnije. Na ovoj izložbi predstavljeni su najperspektivniji strip-autori RS - Milorad Vicanović Maza, Dejan Šijuk, Stanko Gojić, Aleksandar Gaćanović i Predrag Ikonić.
Početkom aprila 2011. godine iz štampe je izašao prvi broj strip-magazina "Parabellum" (sinonim za municiju pištolja "duga devetka"). Na 140 stranica objavljeni su stripovi umjetnika iz RS, pokojnog Mire Mlađenovića, zatim Zorana Pejića, Duška Vučkovića i drugih iz Banjaluke, Laktaša, Pala, Višegrada, Doboja, Nevesinja, Kozarske Dubice, Foče, Kostajnice… a u pomoć su pritekli i "stripaši" iz Kanade i Srbije.
U drugom broju predstavljena su i dva najaktuelnija strip-serijala u posljednjih nekoliko godina sa ovih prostora - "Vekovnici" Marka Stojanovića i "Zabava za celu porodicu" Vladimira Tadića.
"Parabellum" izlazi dva puta godišnje i u njemu su zastupljeni svi autori iz RS, ali i neki koji žive i rade u inostranstvu. Plan je bio da on predstavlja bilten i da se u njemu vidi ko se to sve na ovim prostorima povremeno ili profesionalno bavi stripom.
"Planirano je bilo da izlazi četiri puta godišnje, ali od toga nema ništa. Sastoji se iz tri djela, a u njemu postoji i dio posvećen školi stripa ili dječji kutak. U prvom broju je svoj strip imala i 14-godišnja djevojčica Dejana Škipina, koja je nagrađena na beogradskom salonu stripa", rekao je Zoran Pejić, glavni urednik strip-časopisa "Parabellum".
Osim Škipinove, redovni autor u ovom časopisu je 15-godišnji Filip Pandurović iz Sokoca.
"Prvi strip sam kupio prije nego što sam naučio da čitam, pa sam samo gledao slike. Pravim akcione stripove, jer takve volim i da čitam i volio bih da time nastavim da se bavim i dalje", kaže on.
Do sada su u "Parabellumu" zadovoljni podrškom vladajućih struktura, a puno su im pomogli "Demofest" i "Animafest". Zahvaljujući njima organizovana je izložba stripa, promocija nekih strip-izdanja i strip-radionica. Teći broj bi trebalo da izađe u junu.
Uprkos živosti scene i entuzijazmu autora, san svakog strip-crtača na ovim prostorima je da radi za francusku ili američku scenu. Strip-autori sa naših prostora uz veliko zalaganje, trud i ljubav mogu da dođu do kontakta sa stranim izdavačima, ponude im svoje radove i uz dovoljno kvaliteta i puno sreće dobiju posao. Jedan od četvorice bh. strip-autora koji rade za inostrano tržište, i to francusko, je Milorad Vicanović Maza iz Laktaša.
"Ljudi dobiju želju da naprave neki pomak i naprave nešto više. Vani je to mnogo drugačije nego kod nas i velike pare se vrte oko stripa. Postoji i 'Serđo Boneli' u Italiji, ali je tamo malo teže ući, dok su Amerikanci bazirani na superherojima. Svi mi radimo po pričama koje napiše njihov scenarista i mi se moramo njima prilagoditi. Naše priče će teško prihvatiti", rekao je Vicanović.
Osim njega, autori koji rade za inostrano tržište su još Filip Andronik, Senad Mavrić iz Sarajeva, kao i Denis Dupanović iz Bihaća.
Strip-scena u RS je izašla nakon devedesetih godina prošlog vijeka iz stagnacije i danas se radi na pokušaju animiranja što više ljudi koji se bave stripom, ali i nastojanjima da oni svoje radove negdje pokažu.
"Pojavila se jedna grupa ljudi koja se bavi stripom i stalno se povećava broj. Ne možemo očekivati kod nas da se pojavi izdavač, jer je tržište takvo da nema dovoljno čitalaca, i izdavač će se radije odlučiti da objavi neki provjereni strani strip. Ako objave neki domaći strip, to rade uglavnom volonterski. U budućnosti će to uglavnom ići preko interneta, pa će biti lakše i za autora i za čitaoca", dodao je Vicanović.
Takođe je razvijena i saradnja sa strip-autorima u regiji i skoro svim sličnim udruženjima, a odnedavno postoji i izdavač stripa u Sarajevu, koji je ovdašnje kioske već napunio svojim izdanjima.
"Možda najbolju saradnju imamo sa Školom stripa 'Nikola Mitrović Kokan' iz Leskovca u Srbiji, koji nam svojim dugogodišnjim iskustvom i djelima pomažu u organizaciji salona, izložbi i pripremanju magazina. Najbolja situacija što se tiče stripa na ovim prostorima je u Hrvatskoj i Srbiji. Nikada nije bilo više strip-izdanja prilagođenih svim uzrastima, ljubiteljima svih žanrova, svih škola stripa", rekao je Ikonić.
Njegov najpoznatiji strip je "Žorž Strašni", koji je nastao za vrijeme studiranja na Mašinskom fakultetu u Istočnom Sarajevu. Dosta je od tog stripa nacrtano i objavljivano u BiH i u Srbiji i Crnoj Gori.
"Inspirisan je likom i djelom stvarne osobe, mog drugara Đorđa Ćeranića, koji je bio i ostao neizbježni dio naše studentske svakodnevice. Nekako se desilo da skoro u isto vrijeme stvarni Žorž ode u penziju, a i da ja pauziram s crtanjem ovog stripa. Imao sam namjeru da nacrtam jednu dužu epizodu, ali to još nisam realizovao", rekao je Ikonić.
Što se tiče posebnih žanrova, prema riječima autora, postoji publika za svaki, ali ipak superjunaci drže primat, dok su u posljednje vrijeme to i vampiri. U RS i dalje nešto stariji čitaoci vole provjerene stripove koje su čitali kao djeca, poput "Teks Vilera" ili izdanja "Stripoteke".
"Možda je razlog u ovoj našoj teškoj situaciji, pa svi očekujemo nekog sa supermoćima da nas izvuče i spasi. Primijetio sam da je i u velikom broju stripova aktuelan horor. Danas vampira i sličnih bića ima na svakom koraku", dodaje Ikonić.
Strip je sinteza riječi i slike prije svega, a jedno i drugo su osnova komunikacije vijekovima, pa će tako ostati i ubuduće. Pitanje je u kojem obliku, da li će biti i dalje u štampanom ili će preći na elektonski medij, to se još ne zna, ali je sigurno da će ljudska ruka i dalje željeti da crta.
Najpoznatiji stripovi
"Mačak Tošo"
"Idu dani"
"Izvjestan pogled"
"Žalosna Sveska"
"Bogdan"
"Žorž Strašni"
"Ekstra Gedža"
"David Štrbac"
"Divlji vjetar"
"Školan Ford"
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.