Kada je knjiga "1Q84", japanskog pisca i prevodioca Harukija Murakamija, objavljena u Japanu, u poznatoj knjižari "Kinokuniya" svakog minuta prodavan je po jedan njen primjerak.
O nevjerovatnom interesovanju za njegovo djelo iz 2009. godine svjedoči i činjenica da je već prvog mjeseca prodaje razgrabljeno čak milion njenih kopija.
U Francuskoj su tada izdavači odštampali 70.000 primjeraka, da bi sedam dana kasnije morali štampati novo izdanje.
"Posljednji put smo imali ovakvu prodaju kada je izašla nova knjiga o Hariju Poteru. Danas je teško pronaći autora koji može ostvariti ovoliki nivo uspjeha", navodi Mirijam Robinson, predstavnik poznate londonske knjižare "Foyles".
Klasične Murakamijeve teme - ljubav i usamljenost, alternativni i nadrealni svjetovi, enigmatski likovi i ljudi koji djeluju pasivno, ali su potreseni dubokim emocijama, prožimaju i ovu njegovu novelu. U pitanje ponovo dovodi slobodnu volju i kult religije.
Njegova djela do danas su prevedena na 42 jezika i redovno se pojavljuju na listama najbolje prodavanih knjiga na svijetu, počev od Južne Koreje, pa do Australije, Italije, Njemačke i Kine.
Ipak, japanska fikcija nije tradicionalno popularna na Zapadu. Japanski pisac Jukio Mišima dobio je svjetsko priznanje, ali ni približno ovog obima.
Murakami je postao poznat u Japanu kada je 1987. godine objavio svoju petu knjigu pod nazivom "Norveška šuma".
Nazvana po pjesmi "The Beatlesa", "Norveška šuma" je nostalgična ljubavna priča o grupi mladih ljudi koji žive u sanatorijumu smještenom na brdu iznad Kjota.
Ovo djelo postalo je kultni klasik među mladim Japancima, zbog čega je prodato u više od četiri miliona kopija samo u Japanu.
"'Norveška šuma' je bila neka vrsta eksperimenta za njega, pošto se okrenuo stilu koji je, za razliku od fikcije, potpuno okrenut realnim dešavanjima", objašnjava Filip Gabrijel, sa Univerziteta Arizona, jedan od prevodilaca Muarakamijevih djela.
Iako je kasnije stekao svjetsku slavu, njegova prva djela nisu dobro prihvaćena od strane japanskih kritičara.
"Pisao je stilom koji je književni milje opisao uznemiravajućim i zbunjujućim. Neke knjige su suviše vezane za kulturu nacije, tako da se teško prevode na ostale jezike. Knjige Harukija Murakamija su potpuno suprotne od ove tvrdnje", tvrdi Gabrijel.
Njegov prezir japanske književne tradicije, stil pisanja i stalne reference na zapadnu kulturu viđene su kao napad na japanska književna uvjerenja.
Pisci, kao što je Kenzaburo Oe, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, ocijenili su ga kao "laki pop talenat".
Ipak njegovi romani opisiju duh njegove generacije - gubitak fokusa i dosadu.
Iako su teme njegovih djela vezane sa Japan, opisi usamljenosti, dosade i gubitka imaju značajan uticaj na čitaoce širom svijeta.
Murakami je imao mnogo problema u vezi s prevođenjem "Norveške šume" na engleski jezik, zbog čega se puni prevod pojavio tek 2000. godine.
O popularnosti njegovih djela na Zapadu najbolje govori činjenica da je dosad u SAD prodato preko 2,5 miliona primjeraka.
Njegovo predzadnje djelo "Kafka na obali" objavljeno je prije šest godina u SAD, sa početnim tiražom od 30.000 knjiga, 65.000 manje od početnog tiraža knjige "1Q84".
"Ne postoji niko kao Murakami, on je potpuno drugačiji", navodi Den Prajs, prodavač u knjižari "Waterstones", smještenoj u centralnom Londonu, koji njegove knjige čita u slobodno vrijeme, u podrumu knjižare.
Murakamiju je status virtuelnog pustinjaka pomogao da izgradi veliku bazu svojih poklonika.
"Sviđa mi se njegov način pisanja, u kojem nikada ne opisuje šta se dešava, nego jednostavno predstavlja priču i pušta je da slobodno teče. Takođe, na kraju nema pravog završetka tako da želite još više da čitate. On inspiriše odanost. Piše o svojim rutinama koje su izuzetno dosadne, ali ih i dalje ponavlja", govori Prajs.
Mediji konstantno traže njegovo mišljenje o dešavanjima u svijetu, mada rijetko daje intervjue.
U junu, tokom nuklearne katastrofe u Fukušimi, pričao je protiv upotrebe nuklearne energije, a njegove izjave su prenijeli mnogi mediji u Japanu. Njegovo osnovno sredstvo za iznošenje mišljenja o stanju u svijetu su njegove knjige.
Najpoznatija djela
"Norveška šuma" (1987)
"Igraj, igraj, igraj" (1988)
"Južno od granice, zapadno od sunca" (1992)
"Sputnik ljubav" (1999)
"Kafka na obali" (2002)
"Kad padne noć" (2004)
"1Q84" (2009)
Biografija
Haruki Murakami rođen je 12. januara 1949. godine u Kjotu, ali je veći dio svog odrastanja proveo u Kobeu. Otac mu je bio budistički sveštenik, a majka kćerka veletrgovca iz Osake. Oboje su predavali japansku književnost. Uprkos tome, Murakamija je više interesovala američka književnost, što ga i izdvaja iz glavne struje japanske književnosti. Studirao je dramu na Univerzitetu Waseda u Tokiju, gdje se i upoznao sa svojom sadašnjom suprugom Joko. Njegovo prvo zaposlenje bilo je u trgovini gramofonskih ploča. Nakon završenih studija, 1974. godine otvara džez bar "Peter Cat" u Tokiju, koji radi sve do 1982. godine. Tema mnogih njegovih romana, kao i sami naslovi, povezani su sa muzikom. Pisati je počeo u ranim tridesetim godinama. Kazao je da je, gledajući bejzbol utakmicu, odjednom osjetio neobjašnjivu inspiraciju za pisanje svog prvog romana "Slušaj pjesmu vjetra" (1979). Nekoliko narednih mjeseci pisao je samo nekoliko sati nakon završenog radnog dana u baru, tako da je uspijevao pisati samo kratka poglavlja. Nakon što ga je završio, roman je poslao na jedini konkurs koji je htio prihvatiti rad takve dužine i osvojio je nagradu. Nakon toga uslijedila su još bolja djela.
Citati
Razočarenje možeš doživjeti samo ako imaš očekivanja.
Ima mnogo djevojaka koje na privlačan način svlače odjeću, ali onih koje se na privlačan način oblače uopšte nema mnogo.
Kad bismo svi vjerovali da će sve biti kako treba, na ovom svijetu ne bismo imali čega da se plašimo.
Svijet bez ljubavi isto je što i vjetar koji duva napolju, a koji gledaš kroz prozor. Ne možeš ni da ga dodirneš ni da ga pomirišeš.
Koliko god djevojaka platio, sa koliko god njih bi onako usput spavao, to nije prava stvar. Nijedna od njih te neće čvrsto stegnuti u zagrljaj.
Misao ne poznaje vrijeme. U tome je razlika između misli i snova. Misao sve može da vidi u sekundi. Može i da iskusi vječnost. Možeš i da postaviš zatvoreno kolo, a misli će se po njemu vrtjeti bez prestanka. Takve su ti misli. Nisu one kao san koji može da se prekine. To ti je kao enciklopedija na čačkalici.
Najbolje knjige svih vremena
1. "Rat i mir", Lav Tolstoj
2. "1984", Džordž Orvel
3. "Uliks", Džems Džojs
4. "Lolita", Vladimir Nabokov
5. "Buka i bijes", Vilijam Fokner
6. "Nevidljivi čovjek", Ralf Elison
7. "Ka svetioniku", Virdžinija Vulf
8. "Ilijada" i "Odiseja", Homer
9. "Ponos i predrasude", Džejn Ostin
10. "Božanstvena komedija", Dante Aligijeri