Svjetsku književnost danas je teško zamisliti bez pojedinih djela koja su upotpunila maštu, otkrila činjenice, posvjedočila o stradanjima, razotrkila ličnosti, proširila vidike...
Ipak, postoje knjige kojima je malo nedostajalo da nikada ne ugledaju svjetlo dana.
Kao najčešći razlog nevedeni su stroga kritika i britkost književnog pera, gnjev, ljubomora, savjest... Ipak, zvijezde su se drugačije namjestile, a svjetska književnost je značajno obogaćena. Evo nekoliko "problematičnih" naslova...
Prva priča o čarobnjaku Hariju Poteru, autorke Dž.K. Rouling, umalo nije objavljena. Književnica, koja je nevjerovatnom maštom pretočenom u pustolovine malog čarobnjaka stekla slavu i našla se na popisu najimućnijih pisaca svijeta, za ovaj rukopis je dobila nekoliko odbijenica s objašnjenjem da toliko opsežan roman nikada neće zaokupiti dječju pažnju.
"Hari Poter i kamen mudrosti" objavljen je 1997. godine pod okriljem izdavačke kuće "Bloomsbury", nakon čega je uslijedilo još šest romana, ekranizacije, planetarno ludilo zvano "poteromanija".
Džordž Orvel bio je i te kako poznat i 1944. godine, kada je dovršio roman "Životinjska farma", ali mu je on donio nevjerovatne muke. Prije nego što ga je objavila izdavačka kuća "Secker&Warburg", Orvela su odbili brojni izdavači. Među njima je bila i kuća "Faber&Faber", na čijem čelu je bio pjesnik T.S. Eliot.
U pismu upućenom Orvelu, Eliot je konstatovao da je "Životinjska farma" dobro štivo, ali da su stavovi koje promoviše trockijevski, što ne podržava.
Neslaganje s političkim stavovima i kritikom ne samo sovjetskog totalitarnog komunizma i Staljina, već i stanja u Velikoj Britaniji, bili su temeljni razlozi odbijanja i kod ostalih izdavača. Ipak, "Životinjska farma" nije samo ugledala svjetlo dana, već je danas obavezan dio repertoara svjetskih poznatih pozorišnih kuća, a poslužila je i kao temelj za planetarno popularne rialiti šou programe.
Sa druge strane, žrtva književne krize umalo je postao roman "Ubiti pticu rugalicu" Harper Li. Iznervirana slabim napretkom knjige, Lijeva je, navodno, pokidala listove i pobacala ih, a njen agent ih je sakupio i potpomogao završavanje romana.
Teško je povjerovati i u činjenicu da je malo nedostajalo da "Dnevnik Ane Frank" nikada ne bude objavljen. Otac mlade Jevrejke, koja je svijetu otkrila detalje o surovosti Drugog svjetskog rata, jedini je član uže porodice koji je preživio holokaust, ali se dvoumio da li uopšte želi da objavi ovo djelo. Prvo je želio da sam uredi rukopis i iz njega izbaci pojedine dijelove, ali je naposlijetku odlučio da "Dnevnik" potpuno prepustiti izdavačima.
Na ovoj listi je i tragičan slučaj Džona Kenedija Tula i njegovog romana "Dnevnik budala". Nakon što je od mnogih izdavača dobio negativan odgovor, navodno shrvan kritikama kako je njegovo djelo bezvrijedno, autor je počinio samoubistvo.
Ipak, Tulova majka došla je do kopije rukopisa i poslala ga izdavačima. Ne samo da je roman objavljen, već je autor posmrtno nagrađen "Pulicerom".