Okruglim stolom o književniku Zvonimiru Šubiću povodom 120 godina od njegovog rođenja, u Srebrenici je danas završen Prosvjetno-kulturni zbor "Stopama Luke Milovanova Georgijevića" koji je počeo 7. novembra u organizaciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva (SPKD) "Prosvjeta".
O stvaralaštvu ovog neopravdano zapostavljenog književnika rođenog u Srebrenici 1902. godine govorio je doktorand srpske književnosti Milan Gromović sa novosadskog Filološkog fakulteta, sekretar SPKD "Prosvjeta" Dejan Kolović i predsjednik ovog društva pjesnik Marko Milovanović.
Gromović je rekao da je Šubić bio hroničar, izraziti realista koji je opisao duh varošice u Bosni između dva svjetska rata, kao i život varošice u Prvom svjetskom ratu, odnose među ljudima, nacionalne podjele, te događaje i sudbinu stanovnika varošice u ratnim godinama.
"Šubić je to opisao najpreciznije, realno, bez naklonosti bilo kome", naveo je Gromović.
Gromović je istakao da Šubićeva djela treba reaktivirati i ponovo štampati jer su značajna za srpsku književnost.
On je naveo da je Šubić bio dobitnik više književnih nagrada, da mu je najpoznatije i najvrednije djelo zbirka priča "Fazlića potok", a jedinstveni po tematici i socijalnom značaju su romani "Kaljuga" i "Kad se carstva mijenjaju".
Kolović je rekao da Šubićevi romani treba ponovo da se objave i preporuče čitaocima jer opisuju jedno vrijeme i procese o kojima se malo zna i mogu biti poučni jer pokazuju kako se obični, neuki ljudi transformišu u ratnim uslovima, kako sarađuju ili se dijele i kako oni mudri i plemeniti spašavaju svoje komšije bez obzira na određene socijalne i političke razlike.
Milovanović je naveo da je Šubić bio cijenjen u Srebrenici kao književnik i da je samo četiri godine nakon njegove smrti 1960. godine njegovo ime dato Narodnom univerzitetu u ovom mjestu.
On je istakao da je Šubić bio iz mješovitog hrvatsko-srpskog braka, ali da je svoja djela objavljivao u Beogradu pišući ćirilicom i da se može smatrati i srpskim piscem, dodajući da je srebrenička "Prosvjeta" uspostavila književnu nagradu koja nosi Šubićevo ime i već četiri godine se dodjeljuje za najbolju priču na književnom konkursu "Stopama Luke Milovanova Georgijevića".
Nakon okruglog stola, u holu srebreničkog Kulturnog centra otvorena je izložba fotografija crkava i manastira iz srebreničke opštine autora Srđana Stevanova iz Novog Sada i Neđe Katanića iz Srebrenice.
U okviru ove manifestacije organizovano je više kulturnih sadržaja i uručene su nagrade pobjednicima književnog konkursa za najbolju pjesmu, priču, novinarski prilog i đački literarni rad.
Prosvjetno-kulturnim zborom "Stopama Luke Milovanova Georgijevića", nizom kulturnih i naučnih događaja odaje se omaž liku i djelu Luke Georgijevića (1784-1828), filologu i književniku, rođenom u Osatu kod Srebrenice koji je tokom kratkog života, kao jedan od najvećih intelektualaca svog doba iza sebe ostavio osnove savremenog srpskog pisma i pravopisa, koje je Vuk Stefanović Karadžić misionarski usavršio i objavio.
Lukinim književnim tragom hodio je jedan zaboravljeni Srebreničanin, nagrađivani pripovjedač i romanopisac Zvonimir Šubić (1902-1956) koji stvarajući u kočićevsko-ćorovićevskom duhu spada u znamenite bosanskohercegovačke književnike između dva svjetska rata.
Istim stopama su nastavili i istaknuti srebrenički profesori, novinari i kulturni radnici Živan Jovanović (1921-1991) i Boško Milovanović (1951-1996) koji su svoje živote posvetili osnivanju, razvoju i osavremenjavanju obrazovne, kulturne i informativne djelatnosti ovog dijela Podrinja. Po Georgijeviću, Šubiću, Milovanoviću i Jovanoviću utvrđene su i nagrade koje se dodjeljuju u okviru ove manifestacije.