"Sarajevska Hagada", jevrejski iluminirani kodeks, jevrejska sveta knjiga i jedan od najvažnijih svjetskih primjeraka, izložena je danas u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu.
Povod za izložbu originalnog primjerka "Hagade", koja se čuva u posebnoj sef-sobi u muzeju, je veliki jevrejski praznik Pesah, koji je danas obilježen širom svijeta.
Veliki broj ljudi došao je da vidi ovu vrijednu knjigu neprocjenjive vrijednosti.
"Došao sam vidjeti 'Hagadu' izbliza. Dosta sam o njoj slušao i čitao, a ovo je izuzetna prilika i ne bih je propustio", kazao je Sarajlija Nedžib Sofić.
Adnan Busuladžić, direktor Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu, istakao je da se "Hagada" izlaže nekoliko puta tokom godine radi turista, i to za Pesah, za Međunarodni dan muzeja u maju te prvog utorka u julu i avgustu.
"To je naš skromni doprinos obilježavanju ovog velikog jevrejskog praznika. 'Hagada' je jedan od najvrednijih artefakta ovog muzeja i ona zaslužuje veliku pažnju", kazao je Busuladžić.
"Hagada" se, pojašnjava, češće ne izlaže uglavnom zbog sigurnosnih razloga. Ističe da je ova knjiga u muzeju pod posebnim režimom čuvanja i pohranjivanja.
"Svjedoci smo i različitih pljački i razbojništava te smo u upravi muzeja zaključili da je najbolje da ona sada ne bude izložena svakodnevno upravo zbog tog rizika", naglasio je Busuladžić.
Pretpostavlja se da je "Hagada" nastala u Barseloni u drugoj polovini 14. stoljeća. Za vrijeme velikog izgona Jevreja iz Španije, tačnije 1492. godine, počeo je njen put prema Sarajevu.
Došao sam vidjeti "Hagadu" izbliza. Dosta sam o njoj slušao i čitao, a ovo je izuzetna prilika i ne bih je propustio, kaže Sarajlija Nedžib Sofić
Knjiga, iz koje se prve večeri Pesaha čita priča o postanku svijeta, se jedno vrijeme nalazila u Italiji, a u Sarajevo je dospjela krajem 19. stoljeća, kada je bila u vlasništvu porodice Kojen, koja ju je iz finansijskih razloga odlučila prodati, a otkupio ju je Zemaljski muzej BiH.
Sadržaj "Sarajevske Hagade" ispisan je krasnopisom na prerađenoj i istančanoj koži, u periodu kada papir još nije ušao u masovnu upotrebu. Ova izuzetna rukopisna knjiga ima 142 pergamentska lista, veličine 16,5 x 22,8 cm. Neki od njih ispisani su krasnopisom, neki su iluminirani, a neki, opet, potpuno prazni. Uvezani su u tabake od po osam ili dvanaest stranica.
Njena materijalna vrijednost danas je neprocjenjiva (iako su je u Zemaljskom muzeju pred rat procijenili na sedam miliona dolara, kada je trebalo da putuje na izložbu povodom pet vijekova progonstva Jevreja iz Španije), ali je golema njena simbolička vrijednost za malu i drevnu jevrejsku zajednicu i za grad Sarajevo. Tokom posljednjega rata "Hagada" je bila spremljena u trezor Narodne banke, nakon što ju je 1992. direktor Enver Imamović spasavao iz Zemaljskog muzeja, koji se u jednom trenutku našao na prvoj liniji fronta. U američkim medijima se pred kraj rata pojavila priča da je prodata i da tako muslimani finansiraju svoje naoružavanje. Pred Pesah 1995. jedini je put iznesena iz trezora i odnesena u Jevrejsku opštinu, na proslavu.
Vrijedna replika
"Običnim" danima posjetitelji muzeja mogu vidjeti repliku ove vrijedne knjige. Iz muzeja pojašnjavaju da je repliku uradila Jevrejska zajednica BiH i da je, takođe, dosta vrijedna. Inače, postoji 613 primjeraka replika "Hagade", a odluka da ih bude baš toliko je donesena jer u Tori ima 613 zakona.
Gore ljudi i knjige
"Hagada" je i ranije imala sreće: na jednoj od predstranica knjige stoji bilješka inkvizitora Svete katoličke crkve, iz godine 1609. Stanoviti Vistorini njome potvrđuje da ova knjiga nije opasna niti u njoj ima ičega protiv Crkve. Naime, na prvim stranicama "Hagade", na kojima se prikazuje stvaranje svijeta, Zemlja je prikazana kao kugla. Zbog toga su te 1609. još gorjeli ljudi, a kamoli knjige.