Epski roman "Rat i mir" nadahnuo je mnoge, a životne odluke i promjena načina života jednog od najvećih svjetskih pisaca i najpoznatijih ličnosti Lava Nikolajeviča Tolstoja (1828 - 1910) zaslužuju posebno divljenje.
Malo je poznato da je on bio jedan od najradikalnijih društvenih i političkih mislilaca. Naime, Tolstoj je šokirao sve oko sebe odbacivši uvjerenja svoje aristokratske okoline i prigrlivši nekonvencionalni svjetonazor.
Tolstoj se rodio kao pripadnik ruskog plemstva. Njegova porodica je imala posjed i vlasništvo nad stotinama kmetova. U mladosti, mladi grof je bio razuzdan i razvratan i znao je potrošiti bogatstvo na kartama. Ali, zbog raznih iskustava promijenio je mišljenje o mnogo stvari i način života. To je i bilo jedno od područja u kojima je bio nenadmašan. Ovo su ostale njegove mudre i iznenađujuće odluke i lekcije o životu.
Budite saosjećajni: Tolstoj je bio jedan od velikih istraživača saosjećanja u 19. vijeku. Imao je neobičnu želju da se poistovijeti s ljudima čiji su životi bili toliko različiti od njegovog. Nakon oslobođenja kmetova 1861, a pod uticajem rastućeg pokreta diljem Rusije koji je veličao vrline seljaštva, Tolstoj je ne samo usvojio tradicionalnu seljačku odjeću, već je i radio zajedno s radnicima na svom imanju, orao je polja i popravljao njihove domove. Za velikaša, takav je način života bio vrijedan divljenja. Tolstoj je uživao u društvu seljaka i svjesno počeo izbjegavati književnu i aristokratsku elitu u gradovima. Takođe je osnovao eksperimentalnu školu za djecu seljaka.
Napravite razliku: Za književnika iz visoke klase, Tolstoj je napravio značajan napor da preduzme praktične mjere za ublažavanje tuđe patnje. Njegova predanost seljaštvu najviše je došla do izražaja u pomoći za vrijeme velike gladi. Nakon problema u poljoprivredi 1873, Tolstoj je odlučio prestati pisati "Anu Karenjinu" na godinu dana da bi organizovao pomoć za gladne i, kako je napisao svojoj rodbini: "Ne mogu se otrgnuti od živih bića i gubiti vrijeme sa zamišljenim likovima." Svi su mislili da je poludio. No, Tolstoj je bio nepopustljiv. On je to učinio opet za vrijeme gladi tokom 1891, a zajedno sa članovima porodice proveo je sljedeće dvije godine sakupljajući novac iz cijelog svijeta i radeći u javnoj kuhinji.
Usavršite umjetnost jednostavnog života: Jedan od Tolstojevih najvećih darova, ali i izvor muka, bila je njegova ovisnost o pitanju smisla života. On se nikada nije prestao pitati zašto i kako bi trebalo živjeti i koji je smisao svog njegovog novca i slave. U kasnim sedamdesetim godinama 19. vijeka, ne mogavši naći odgovor na ta pitanja, mentalno se slomio i bio je na rubu samoubistva. No, nakon što je proučio njemačkog filozofa Šopenhauera, budističke tekstove i Bibliju, okrenuo se prema životu duhovne i materijalne strogosti. Odustao je od pića i pušenja i postao je vegetarijanac. On je inspirisao stvaranje utopijskih zajednica s jednostavnim, samodostatnim životom, gdje je postojalo zajedničko vlasništvo. Ove "Tolstojeve zajednice" su se proširile širom svijeta i vodile su Gandija kada je osnovao ašram 1910. godine, nazvavši ga Tolstojevom farmom.
Čuvajte se protivrječnosti: Tolstojev novi, jednostavniji život nije bio bez problema i protivrječja. Osim činjenice da je propovijedao univerzalnu ljubav, stalno se borio sa suprugom, jer apostol jednakosti nikada nije bio u mogućnosti da u potpunosti napustiti svoje bogatstvo i povlašteni način života, i živio je do starosti u velikoj kući sa slugama. Kada je razmatrao ideju da daruju svoje imanje seljacima, njegova supruga i djeca su bili bijesni i on je na kraju popustio. No, u ranim devedesetim godinama 19. vijeka uspio ih je nagovoriti da se odrekne autorskih prava na veliki dio njegovih književnih djela i to je bilo pravo bogatstvo. U svojim posljednjim godinama, kada su mu pisci i novinari dolazili odati počast, uvijek su bili iznenađeni kada bi pronašli velikana da cijepa drva s radnicima ili šiva čizme. S obzirom na povlašteni život u kojem se Tolstoj rodio, njegova transformacija zaslužuje poštovanje.
Proširite svoj društveni krug: Najbitnija pouka od Tolstoja je da slijedimo njegov primjer i priznamo da je najbolji način da se preispitaju naše uobraženosti i predrasude i razvijemo nov način gledanja na svijet, jeste da se okružimo ljudima čiji se stavovi i životni stilovi razlikuju od naših. Zato se i prestao družiti s ljudima u Moskvi i toliko je vremena proveo s radnicima na zemlji. Ako želimo propitati vlastita uvjerenja i ideale, Tolstoj je smatrao da moramo provoditi vrijeme s ljudima čije su vrijednosti i svakodnevna iskustva u kontrastu s našim iskustvima.
CITATI
- Ništa nije važno osim onoga što radimo u sadašnjem trenutku.
- Pobijediti loše navike može čovjek samo danas, a ne sutra.
- U prepirkama zaboravlja se istina. Prepirku prekida onaj ko je pametniji.
- Što manje ljudi zna o lošim djelima drugih ljudi, tim stroži su prema samim sebi.