Muzika

Betovenova muzika snagom prevazilazi strah i beznađe

Betovenova muzika snagom prevazilazi strah i beznađe
Foto: N.N. | Betovenova muzika snagom prevazilazi strah i beznađe

BANJALUKA - Istorija je Ludviga van Betovena stilizovala u titana muzičke umjetnosti teške sudbine. Međutim, savremenici, njegova pisma i bilješke razgovora prikazuju ga kao veselog ljubitelja hrane i pića, kao nemarnog i nezgodnog podstanara, delikatnog, razdražljivog, strastvenog umjetnika i osornog prijatelja toplog srca.

Ove godine obilježava se 250 godina od njegovog rođenja, a u cijelom svijetu bili su najavljeni pompezni koncerti, kojima je, mada zbog pandemije, na kraju skromnije obilježena godišnjica rođenja jednog od najtalentovanijih kompozitora svih vremena.

Njegov najveći stvaralčki period obilježila je bolest. Postepeno je počeo da gubi sluh da bi u 26. godini bolest dostigla vrhunac i Betoven je do kraja života ostao potpuno gluv.

Bez obzira na tešku i neizlječivu bolest, stvarao je neumorno i više nego ikad. Sav trud urodio je plodom koji broji 32 sonate za klavir, 10 sonata za violinu, pet sonata za violončelo, 16 kompozicija za gudačke kvartete, devet simfonija, operu "Fidelio", pet kompozicija za klavirski orkestar, koncert za violinu i orkestar u D-duru, ciklus pjesama "Dalekoj dragoj", mise, solo pjesme, kamernu muziku i uvertire.

Imao je veoma mali krug prijatelja sa kojima je po gubitku sluha komunicirao pisanjem. Bio je pesimista, a ovaj gubitak mu je pojačavao urođeno raspoloženje hipohondrije, melanholije i pesimizma. Usljed ove teške bolesti sve više je imao problem komunikacije sa drugim muzičarima i njegova mračna strana prešla je na viši nivo, pa je tako na dobrotvornom koncertu na kojem su se izvodile peta i šesta simfonija nastala velika svađa zbog koje je Betoven imao u planu da zauvijek napusti Beč, ali na nagovor dva princa i jednog nadvojvode, koji su mu obezbijedili platu, ostao je i nastavio da komponuje.

Betoven nije imao dlake na jeziku, a umio je i sočno da opsuje. Džon Rasel piše kako je Betoven redovno odlazio u kafanu, "gdje je u nekom ćošku pio vino i pivo, jeo sir i usoljene haringe i čitao novine". Kada bi se na vratima pojavio neko ko Betovenu nije bio po volji, on bi nekoliko puta pljunuo u stranu dobacivši "Kakva odvratna faca" i istrčao iz kafane.

KONCERT U BANJALUCI

Koncert "Ludvig van Betoven - 250 godina od rođenja" održan je u četvrtak naveče u Kulturnom centru Banski dvor, a u okviru manifestacije "Dani Vlade Miloševića".

Betovenova djela na pozornici Banskog dvora oživjeli su Milan Savić, klavir, Arsen Čarkić, klavir, Dinko Blagojević, klavir, Ivan Otašević, violina, Milana Smiljanić, violina, Milica Milovanović, viola, Đorđe Milovanović, viola, Ozren Četković, violončelo, i Marko Kovačić, kontrabas.

Posjetioci su imali priliku da uživaju u dvije sonate i koncertu velikog Betovena za klavir i orkestar br. 4 u G-duru Op. 58.

Ovi umjetnici istakli su da se nadaju potpunom oporavku kulturne scene u Republici Srpskoj i njenom napretku. U prilog, napominju, ide im i činjenica da je kultura napredovala uvijek u teškim situacijama i da je uvijek nalazila jasan put sopstvenog razvoja, bez obzira na bilo kakve otežavajuće okolnosti.

Manifestacija "Dani Vlade Miloševića" ove godine je zbog epidemiološke situacije bila veliki organizacioni izazov, a održana je u saradnji sa Muzikološkim društvom RS i Akademijom umjetnosti Univerziteta u Banjaluci.

KONCERT U SARAJEVU

Na Betovenov rođendan, 17. decembra, u Domu Oružanih snaga BiH održan je i koncert umjetničke produkcije Udruženja "Musica ad hominem".

Na koncertu naslova "3, 2, 1" izvedena su djela u formama trio, duo i solo interpretacija Betovenovih sonatnih formi.

"Želimo napomenuti da je vrijeme u kojem smo svi jednako izloženi rizicima opšte egzistencije podstaklo umjetnike kao i idejnu kreatoricu ovog projekta, maestru Violetu Smajlović Huart, da umjetnost postave ispred sebe i zamisle ovo vrijeme kao grande pauzu, momenat koji ćemo željeti da upamtimo. Ta misao je stvorila ideju o drugom muzičkom događaju, koncertu s istim naslovom 'Grande pausa', kojim će se podsjetiti publika na postojanje umjetnosti koja svojom snagom nadilazi situaciju pandemije, straha i beznađa", istakli su iz Udruženja "Musica ad hominem".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Video

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije