Jubilarni koncert kvinteta "Bandoneon Square", kojim će ovaj sastav proslaviti deset godina postojanja, trebalo bi da bude održan večeras u 20 časova u Koncertnoj dvorani Banskog dvora.
Tim povodom za "Nezavisne" je govorio Darko Ružičić, harmonikaš i lider "Bandoneon Squarea".
Ružičić kaže da je ovaj sastav 2012. godine nastao spontano, odnosno da se javila želja za muziciranjem, a ono što su svirali dopalo se njihovim prijateljima i tako je sve počelo. Uglavnom izvode muziku "GOTAN Projekta" i Astora Piacole, ali i drugih uticajnih kompozitora i umjetnika kao što su Ričard Galiano, Pet Mateni i Roland Dajens. Njihov zvuk se mijenjao tokom godina, ali su ostali vjerni tangu. Ružičić je objasnio kako je otkrio ovaj pravac.
"Tango je trebalo otkriti. Imao sam priliku da u toku studija uživo slušam beogradski tango kvintet 'Beltango', koji i danas uspješno nastupa širom planete. Od tog momenta se javila želja za sviranjem tog muzičkog žanra. Pored toga, harmonika se savršeno uklapa i dočarava zvuk bandoneona, instrumenta na kojem se izvorno izvodi ovaj muzičko-plesni žanr koji je u stvari sinonim za tango", rekao je Ružičić.
NN: Vremenom ste sastavu pridodali bubanj, da li je to obogatilo vaš zvuk?
RUŽIČIĆ: Da, svakako je uticalo na naš zvuk. Dobili smo čvršći zvuk, možda ne onakav kakav smo na početku očekivali, ali smo uz određene intervencije na izboru kompozicija, odabravši kompozicije koje je Astor Piacola primarno pisao za bubanj bend sa električnim instrumentima, prilagodili program toj vrsti zvuka.
NN: Svirate harmoniku, koliko je ona u urbanoj muzici kod nas potcijenjen instrument?
RUŽIČIĆ: Svakako nije zastupljena koliko bi mogla biti zbog podneblja u kojem živimo, što možda nije ni loše da ne bi došlo do banalizacije samog instrumenta, ali s vremena na vrijeme se jave mladi autori koji znaju tačno kako iskoristiti zvuk harmonike. U popularnoj muzici zvuk harmonike je uglavnom tipiziran i svodi se na potcrtavanje lirskih nota kod sporih pjesama ili kod plesnih pjesama sa latino ritmovima. Najbolji primjer primjene harmonike koji je u ekspanziji je u džezu, gdje se vide sve mogućnosti instrumenta. Tu autori vrlo vješto koketiraju s balkanskom tradicionalnom muzikom, koja je vrlo popularna "vani".
NN: Tokom karijere imali ste kadrovskih promjena u sastavu, kako su one uticale na rad kvinteta, koliko je teško kada neko ode iz benda?
RUŽIČIĆ: Odlazak člana benda ne mora nužno biti poteškoća, pogotovo kada se ona blagovremeno najavi i pripremi se zamjena. Uvijek kada neko novi dođe donese određenu svježinu svojim načinom sviranja, svojim pristupom i idejama. Onog momenta kada ne možete naći adekvatnu zamjenu suočavate se s problemima i to može uticati na sastav.
NN: Koje biste nastupe izdvojili kao najdraže?
RUŽIČIĆ: Imali smo nekoliko nastupa u BiH na različitim festivalima i svaki je bio zaista poseban. Publika je uvijek dobro reagovala na naše nastupe, muzika je živa i plesnog karaktera. Nastupi koje bih izdvojio su dva koncerta na festivalu u francuskom gradu Belfortu, gdje građani žive za festival. Tih pet dana su bukvalno domaćini i publika muzičarima iz svih krajeva svijeta. Padala je lagana kiša tih dana, ali čak ni takvo vrijeme ih nije obeshrabrilo da slušaju sve koncerte koji su se dešavali na dvadesetak punktova u gradu.
NN: Gosti na večerašnjem koncertu će biti "Palladio String Quartet", Sanja Zelić, Slađana Zrnić, Emina Keskinović, Marko Ružić i plesni klub "Tango Natural Banjaluka". Koliko ste vezani za sve ove ljude i šta za vas znači njihovo prisustvo na vašem jubileju?
RUŽIČIĆ: Jubilej bez gostiju gubi slavljenički karakter. Svi gosti nam neizmjerno puno znače i svima ovim putem zahvaljujem što su pristali da gostuju na našem koncertu. Oni su i privatno naši dobri prijatelji i vrlo dobro znaju šta radimo. Nije im bio problem uklopiti se u ovu ideju i na taj način doprinijeti bogatstvu zvuka.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
