Sevdalinka je jedan od najreprezentativnijih žanrova bh. usmene književnosti uopšte. Nastala preplitanjem orijentalne i autohtone kulture, sevdalinka se razvila i postala biser tradicionalne muzike Bosne i Hercegovine.
Kao dio muzičke tradicije BiH sevdalinka je dugo bila zapostavljena i na muzičkoj sceni su se veoma rijetko ili gotovo nikako pojavljivali novi interpretatori. Ipak, skorija prošlost je obilježena novim izvođačima, koji sevdalinku kombinuju sa drugim muzičkim žanrovima.
Slavu sevdalinke pronijeli su Ismet Alajbegović, Zaim Imamović, Safet Isović, Himzo Polovina, Beba Selimović, Nada Mamula i mnogi drugi izvođači.
Sam naziv sevdalinka potiče od arapske riječi sawda, što znači crna žuč, u turskom jeziku ovaj pojam se vezuje za melanholično raspoloženje, pojam sevdah ima i značenje čežnje, ljubavnog žara i ljubavnih jada.
Neke od najljepših ljubavnih priča ispričane su kroz sevdalinku, a emocija i duh koju nosi ova muzika ne mogu se iskazati nijednim drugim muzičkim žanrom.
Modernim pristupom sevdalinka je približena novim generacijama, ali je izašla i van granica BiH i postala prepoznatljiva i popularna u cijelom regionu jugoistočne Evrope, ali i šire.
Šta sevdalinka znači mladim ljudima koji je danas izvode, ali i kako se izvodila nekad i kako sevdah približiti mlađim generacijama najbolje znaju muzičari koji trenutno važe za neke od najboljih interpretatora sevdalinke u BiH.
Hanka Paldum, jedna od najeminentnijih interpretatorki sevdalinke na našim prostorima, kaže da sevdalinka sve više zauzima poziciju koja joj pripada.
"To je tradicionalna muzika svih naroda u BiH i činjenica je da je bila malo potisnuta usljed raznih naleta i političko-socijalnih prilika. Ali, dolaskom nekakve demokracije ljudi mogu slobodno da se izražavaju i drugačije osjećaju - s tim se i sevdalinki vraća status koji bi trebalo da ima", rekla je Paldumova.
Ona kaže da primjećuje da se u posljednje vrijeme mladi dosta bave sevdalinkom i da ih ona sve više privlači.
"Mladi ljudi, ne znajući kako se originalno interpretira sevdalinka, doživljavaju je na svoj način i tako je pokušavaju prenijeti na okolinu u kojoj žive i u kojoj žele da iznesu neki svoj umjetnički izražaj. Ima tu i pomalo nakaradnih pristupa, ali u svakom slučaju drago mi je da su počeli da se bave sevdalinkom i niko nema pravo da im to osporava jer je to dio i njihove tradicije", objašnjava ova pjevačica.
Paldumova napominje da je i sevdalinka doživjela svoju evoluciju od kada je izvođena u avlijama, te da se danas ova tradicionalna bh. pjesma interpretira na malo drugačiji način.
"U vrijeme kada sam počinjala sevdalinka je bila na prvom mjestu i morala se originalno izvoditi. Kasnije je novokomponovana pjesma počela da preuzima primat i muzika je otišla u neku potpuno drugu krajnost. Iz tih perioda se može izdvojiti neka muzika koja je mirisala na rok'n'rol kada su se takođe izvorne note spajale sa nekom modernom muzikom", kaže ona.
Navela je da je sa pojavom turbo folka muzika izgubila svoju čar i kvalitet, te da je sevdalinka morala da se bori da opstane.
"Sevdah je opstao zato što je to, prije svega, kvalitetna muzika i sama se sačuvala i izborila od zaborava. Osjećam da su se ljudi već sada pomalo umorili od te turbo muzike i brzog načina života, koji je isti nametao i sada se vraćaju svom autohtonom izražaju i istorijskoj kulturi što ih vraća u neko lijepo vrijeme i drago mi je da se sevdalinka uz mlade naraštaje bori da dobije poziciju koja joj pripada", zaključila je Paldumova.
A da sevdalinka uživa veliku popularnost među muzičarima mlađe generacije dokaz je i interpretatorka Amira Medunjanin, koja svojim izvođenjem sevdalinku promoviše po cijelom svijetu. Ona objašnjava da modernijim aranžmanima i načinom interpretacije nastoje da sevdalinku približe mlađim generacijama.
"Potpuno je individualno kako doživljavamo i kako čujemo tu emociju, uvijek mi je bilo interesantno to neko eksperimentisanje. Nije cilj nikog od nas da radimo po već ustaljenom šablonu. Ja se bavim ovim prije svega jer mi je Bog dao glas i mogu kao neki provodnik da prenesem tu energiju iz sevdalinke na publiku", navela je Medunjaninova.
Dodaje da je bez obzira na sve aranžmanske i moderne intervencije emocija sevdalinke nevjerovatno jaka i nemoguće ju je ne osjetiti.
Ova umjetnica pojašnjava da je sevdalinka na muzičku scenu BiH, ali i svijeta, ponovo ušla na velika vrata zahvaljujući bendu "Mostar Sevdah Reunion", koji je započeo s obradama sevdalinki.
"Oni su, zapravo, svima nama otvorili vrata i ukazali da se ta tradicija smije dirati jer određeno vrijeme neki tradicionalisti su zahtijevali da se poštuje ustaljeni kalup izvođenja, koji opet nije bio pretjerano interesantan današnjoj publici", kaže ona.
Istakla je da su sevdalinku i tradicionalnu muziku naših prostora svojim sjajnim interpretacijama mlađim generacijama približili Damir Imamović, "Divanhana", Brankica Vasić Vasilisa, Bilja Krstić, "Urban sevdah bend" i drugi.
"Sretna je okolnost što je u svijetu došlo do prezasićenosti i serijske proizvodnje muzike gdje sve isto zvuči, gdje je sve samo novac, novac, novac. Tako su ljudi počeli bivati željni nečega što je drugačije, što zvuči iz srca, što je egzotično i što nisu prije čuli, i imali smo sreću mi koji smo pokušali da našu tradiciju približimo zapadnoevropskom duhu. Ljudi shvataju o čemu sevdalinka govori", navela je Medunjaninova i pojasnila da je na početku karijere poželjela da napravi spoj različitih muzičkih žanrova sa sevdahom, s tim da vokal uvijek ostane vjeran tradiciji.
Među mladim muzičarima koji su se izdvojili svojim načinom interpretacije sevdalinke, a koji uživaju i veliku popularnost, jeste i grupa "Divanhana", sačinjena od studenata Muzičke akademije iz Sarajeva.
Neven Tunjić, klavijaturista "Divanhane", objašnjava da ih je okupila prije svega ljubav prema sevdahu, koju iz godine u godinu veoma uspješno prenose i na publiku.
"Na neki način se od nas očekuje da tu muziku kombinujemo sa drugim stilovima i srećni smo što je publika prihvatila naš način izvođenja", kaže ovaj mladi muzičar.
Leila Ćatić, vokal "Divanhane", navodi da je najbolji put do publike način izvođenja sevdalinke i tradicionalne muzike.
"Otpjevati pjesmu ne znači samo površinski otpjevati tonove, već osjetiti o čemu govori i prenijeti to publici i nadati se da će oni imati isti osjećaj", smatra ona.
Mujo kuje konja po mjesecu
Mujo kuje konja po mjesecu,
Mujo kuje, a majka ga kune:
"Sine, Mujo, živ ti bio majci,
ne kuju se konji po mjesecu,
već po danu i jarkome suncu!"
"Mila majko, ne kuni me mlada,
znaš kad meni naum padne draga.
Ja ne gledam sunca nit' mjeseca,
nit' moj đogo mraka nit' oblaka
već me nosi dragoj pod pendžere!"
Igranje tradicijom
Muzičar Mustafa Šantić iz benda "Sevdi Mustafa bend", koji je nastao nakon raspada "Mostar Sevdah Reuniona", slaže se da sevdalinka jeste bila potisnuta.
"Međutim, 'Mostar Sevdah Reunion' je napravio iskorak u smislu da je od sevdalinke napravio jedan muzički pravac, usuđujem se reći i pokret gdje smo na našim koncertima pomjerili granice sevdaha. Sada se pojavilo mnogo bendova i pokušavaju da naprave jedan muzički izraz. Što se mene tiče to je jako fino, ali ne možemo se mnogo igrati sa muzičkom tradicijom jer nemamo pravo na to", kaže Šantić.
