Muzika

Pratite nas na Google news

Horovi i bez podrške naši najbolji predstavnici

Horovi i bez podrške naši najbolji predstavnici
Foto: N.N. | Horovi i bez podrške naši najbolji predstavnici
Milan Rakulj

BANJALUKA - Horsko pjevanje, odnosno pjevačka društva su doslovno kolijevka prosvjete na ovim prostorima s obzirom na to da su iz njih izrasle naše najstarije muzičke škole, te da su osim horskog pjevanja organizovali prve izložbe, prve pjesničke večeri, štampali pisana izdanja u vezi sa kulturom, te u svakom smislu čuvali i razvijali umjetničku tradiciju našeg naroda.

Ovo su riječi Arsena Čarkića, pijaniste i vođe hora "Istočnik - Sv. Platon Banjalučki", koji tvrdi da je ista situacija i danas, jer su horska udruženja u posljednjih nekoliko decenija najuspješniji predstavnici Republike Srpske u svijetu, i to ne samo u oblasti kulture, već u svim segmentima društva.

"Govorimo o stotinama međunarodnih priznanja, trofeja, gran pri nagrada", kaže Čarkić, koji podsjeća da je hor "Banjalučanke" među hiljadu najboljih svjetskih horova rezultatima došao u top 10 svjetske horske rang-liste, dok horovi "Jedinstvo" i "Srbadija" već skoro tri decenije donose međunarodne medalje.

Muški ansambl "Istočnik - Sv. Platon Banjalučki", koji predvodi Čarkić, takođe je u Banjaluku donio prestižna priznanja pobjednika "Horovi među freskama" te "Majske muzičke svečanosti", a hor "Vila" iz Prijedora bio je pobjednik čuvenih "Mokranjčevih dana". Velike rezultate, podsjeća Čarkić, pravi i hor Odsjeka za crkvenu muziku Muzičke akademije u Istočnom Sarajevu, koji je ove godine pod rukovodstvom maestra Rada Radovića snimio sjajan album horske muzike.

"Posebno priznanje došlo je ove godine kada je jedan od najčuvenijih svjetskih dirigenata i profesor na čuvenom 'Čajkovski' konzervatorijumu u Moskvi, maestro Vladimir Gorbik, pozvao mene i kolegu Milana Aćimovića da učestvujemo u pripremi i snimanju CD-a na projektu 'Patram', koji je obuhvatio pjevače sa tri kontinenta, a ova saradnja će tek da da dugoročne rezultate", ističe Čarkić.

O tome koliko su pomenuti rezultati vidljivi u javnosti za "Nezavisne" je govorila i Desanka Trakilović, koja vodi hor "Srbadija" iz Bijeljine.

"Mogu vam reći da sam ja prezadovoljna kada je u pitanju 'Srbadija'. Ne postoji biće u Bijeljini koje ne poznaje i ne vrednuje ono što radimo, čak i oni ljudi kojima je to totalno nedokučivo. Šta to znači? Kada sam se vratila iz Barselone i donijela sjajne nagrade, prolazim peti dan kroz pijacu i čujem: 'Ej, svaka čast za ono tvoje', zatim -pravim Majske muzičke svečanosti, počinju osmog, već o Đurđevdanu ne može se proći: 'Ej, Desika, hoće li biti opet ono tvoje'. Ljudi ne ulaze u srž i ne znaju o čemu se tu zapravo radi, ali jednostavno znaju da postoji briga o horskom djelovanju", kaže Trakilovićeva. Ona tvrdi da je posljednje decenije ostvaren značajan napredak u horskom pjevanju jer se, kako ističe, pojavilo dosta obrazovane djece s akademija iz Beograda, Novog Sada i Banjaluke. Prostora za napredak, reći će, ima još mnogo.

"Naša javnost svakako bolje poznaje Đanija nego mog Nemanju Savića, ali mi moramo i sami da radimo na tome, da njegujemo svoju publiku i da se češće pojavljujemo. Naše poteškoće su u tome što nemamo savjetnika za muzičku kulturu ili školskog nadzornika, pa naš rad sa stručnog stanovišta nema ko da prati. Mi imamo problem da ti ljudi nisu baš vješti, nisu dovoljno edukovani, nemaju dovoljno staža ni horske literature", ističe Trakilovićeva.

Osim pobrojanih horova, koji su stekli zavidne rezultate na međunarodnoj sceni, u Republici Srpskoj u posljednjih nekoliko godina djeluje i mnoštvo novih horova.

U Doboju je formiran hor "Bogoljublje" kojim rukovodi Slaviša Đurić, a koji su jesenas pokrenuli i svoje Horske susrete, u Banjaluci je formiran hor "Castratonika" kojim upravlja Dušan Pokrajčić, dok je banjalučki muzičar Milan Aćimović u Beogradu pokrenuo Beogradski gradski hor.

U Prnjavoru je pokrenut "Sv. Georgije" pod upravom Radoslava Nunića, kao i hor Muzičke škole pod upravom Nataše Kovačević.

U Republici Srpskoj aktivno rade i horovi "Una" iz Novog Grada pod rukovodstvom Gorana Vulete, u Kozarskoj Dubici je Dušan Pokrajčić pokrenuo i hor "Višnjić", u Brčkom radi "Sv. Stefan Dečanski", u Trebinju djeluje "Tribunija", itd.

"Svako naše mjesto zaslužuje da ima ozbiljan ansambl koji može da zadovolji potrebe sredine, da ima odgovarajuće programe pripremljene za različite potrebe samog grada, kulturnih dešavanja, ali isto tako da ima i koncertne djelatnosti jer na taj način se podižu ukupne kulturne prilike u pojedinim sredinama, što rezultira i pravilnijim odnosima prema estetskim vrijednostima, te podizanju kulturnih prilika u Republici Srpskoj", kaže Nemanja Savić, vođa hora "Jedinstvo".

Savić tvrdi da su za bilo kakve dugoročnije aktivnosti potrebni stalna ulaganja i stalna podrška, a ne ad hok podrška, kako to obično biva.

"Jedanput se nešto ostvari pa iza toga opet nastaju problemi", ističe Savić.

Neki od problema horskih udruženja jesu što i nakon dvije decenije postojanja opstaju isključivo kroz samofinansiranje, a uz to nemaju ni svoje prostorije. S druge strane, njihov značaj je višestruk. On se ne ogleda samo u njegovanju tradicije i kulture, već kroz horsko pjevanje mladi ljudi stiču nova znanja i otkrivaju čarobni svijet muzike. Kroz učešće na horskim festivalima oni putuju, upoznaju svoje vršnjake iz drugih krajeva svijeta i uopšte dobijaju posebnu širinu u smislu obrazovanja i formiranja ličnosti.

"Mi horove vidimo isključivo kao dekor za manifestacije, a ne vidimo ogromne žrtve, trud i rad tih mladih ljudi koji odvajaju svoje slobodno vrijeme, i često ta naša amaterska udruženja dostignu i prestignu neke svjetske visokoprofesionalne horove", zaključuje Arsen Čarkić.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije