Muzika

Pratite nas na Google news

Kako je nastala čuvena pjesma “Od Vardara pa do Triglava”

Kako je nastala čuvena pjesma “Od Vardara pa do Triglava”
Foto: N.N. | Ovu legendarnu pjesmu su Jugosloveni obožavali, a evo kako je nastala
N.N.

Povodom 29. novembra, nekadašnjeg Dana Republike u Jugoslaviji, presnosimo tekst “Jugopapira” o tome kako je nastala čuvena pjesma “Od Vardara pa do Triglava”, koji je napisan 1980. godine.

“Mart 1980: Kad jednu pjesmu prihvati narod, kad je počne pjevušiti, zviždati, pjevati, kad je prisvoji, pjesma postaje narodna i to je sigurno najveći kompliment njenom autoru ili autorima.

Danilo Živković i Milutin Popović - Zahar su kompozitor i pisac stihova za pjesmu “Jugoslavijo” koju gotovo svakodnevno slušamo na radiju, na televiziji. Po prodavnicama ploča prava pomama za pločama s ovom pjesmom, a produkcije ne stižu da izdati toliko primjeraka koji se traže.

S “Jugoslavijom” se dogodio jedan presedan - našla se na repertoaru mnogih zborova, što ne pamtimo da se dogodilo sa jednom novokomponovanom pjesmom. Ona je na repertoaru mnogih naših interpretatora i narodne i zabavne muzike, pročula se i van granica, svuda gdje ima naših sunarodnjaka na privremenom radu.

Ti ljudi, daleko od domovine prihvatili su “Jugoslaviju” kao himnu, i baš kao kad slušaju “Hej Sloveni”, kad čuju tekst “Od Vardara pa do Triglava, od Đerdapa pa do Jadrana …” ustaju i uz pjevače prihvate pjesmu. To pričaju svi pjevači i muzičari koji su širom svijeta priređivali koncerte za radnike.

Nešto izuzetno dogodilo se u vezi sa ovom pjesmom na svjetskom skupu mladeži na Kubi. Čast da otvori festival pripala je Srbiji. Tačno u podne, tog sunčanog dana, na prepunom stadionu u Havani, beogradski hor “Kolegijum muzikum” kao uvodni broj započeo je pesmu “Jugoslavijo”, piše “Jugopapir”.

Ritam pjesme, tako prijemčiv za uho, prihvatio je cijeli stadion i pljeskao u ritmu. A sa pretposlednjim stihom “Maršal Tito nek te vodi …”, salve aplauza i uzvici “bis, bis!” učinili su svoje – “Kolegijum muzikum” ponovio je cijelu pjesmu.

Nešto kasnije, istog dana, kroz Havanu je krenula svečana povorka. U jugoslovenskoj delegaciji omladinci su opet zapjevali pesmu “Jugoslavijo”. I protokol se spontano srušio: našim omladincima pridružili su se vršnjaci svih narodnosti, boja i rasa i prihvatili pjesmu. Melodiju su već znali a refren “Jugoslavijo, Jugoslavijo” razgovijetno su izgovarali.

Zanimljiva je priča o pjesmi “Jugoslavijo”. Pisac teksta je beogradski pravnik i kompozitor Milutin Popović – Zahar.

“Prije nekoliko godina NIN je raspisao konkurs za tekst nove himne. Za svakog ko je bio vičan stihovima to je veliki izazov da se okuša. Ne znam kako, ali stihovi su se počeli sami nizati, četiri strofe bile su gotove za manje od pola sata. Ipak, nisam se usudio pjesmu da pošaljem na takmičenje. Smatrao sam da je odgovornost isuviše velika, da ima darovitijih, pametnijih, stručnijih, pozvanijih ljudi od mene. Na kraju krajeva, ja sam prevashodno muzičarik-kompozitor, pa tek onda tekstopisac. Nekako u isto vrijeme, Danilo Živković mi je ponudio da za jednu melodiju napišem tekst”, kaže Popović.

Priču o pjesmi nastavlja Danilo Živković, autor melodije:

“Melodija u sedamosminskom ritmu u osnovi ima makedonski prizvuk, a nastala je u dogovoru sa Acom Sarijevskim, sa kojim sam se pre nekoliko godina dogovarao da mu napravim jednu pjesmu čiji je radni naslov bio “Makedonijo”. Kada sam Zaharu predložio da napravi tekst, nekako smo u razgovoru nas dvojica i moja supruga Vera Ivković došli do njegovog teksta čiji je naslov bio “Jugoslavija” i koja se metrikom uklapao u moju melodiju. Spojili smo melodiju i tekst – i pjesma je bila gotova.”

Pjesma je nešto kasnije ponuđena “Jugotonu” i snimljena na ploči. I tada se dogodilo nešto prilično neočekivano.

Republička komisija za kulturu SR Hrvatske je ovu ploču 1974. oporezovala.

U obrazloženju, kako su autori obavješteni, stajalo je, da je to primjer kako se u jednoj pjesmi izrazito potenciraju zastareli elementi naše prošlosti: umjesto da se pod pojmom Jugoslavije pomene radnik za mašinom – tekstopisac pominje ratara i pastira.

Ploča je odštampana i dugo je stajala u rafovima radio-stanica sa naznakom “ne emitovati”. I tako godinama, osim na Radio Šapcu, koji ju je redovno emitovao u “Pozdravima i željama slušalaca”.

Dugo su autori Danilo Živković i Milutin Popović – Zahar pokušavali da rehabilituju pjesmu, jer su bili uvjereni da je dovoljno kvalitetna i daleko od svakog šunda. To im je pošlo za rukom tek prošle godine, kada je pesma već uveliko, kako se to kaže ušla u narod, kada su je na repertoar stavili naši zborovi, pa čak i Reprezentativni orkestar Doma garde.

Tako je i Danilo Živković sa vokalnom grupom djevojaka iz KUD “Gradimir” snimio novu verziju “Jugoslavije” na ploči i ploča je ovog puta prošla bez one etikete o porezu na promet.

Ansambl “Đerdan” koji na svom repertoaru takođe ima pjesmu “Jugoslavija”, snimio je na svom najnovijem albumu, u ritmu marša i na novu melodiju koju je posebno za ovaj ansambl napisao i aranžirao Milutin Popović – Zahar, a na sugestiju nekih vojnih muzičara, kako bi pjesma imala još svečaniji karakter

Tako se danas pjevaju dvije melodije na isti tekst. Obe je narod prihvatio.“

(Yugopapir)

Video

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije