Koncert pod nazivom "Dvoržak i družina u tri čina" biće izveden 29. aprila na Velikoj sceni Narodnog pozorišta Republike Srpske (NP RS) sa početkom u 20 časova.
Riječ je o petom koncertu iz ciklusa "Introdukcija", na kojem će neka od najznačajnijih kamernih djela velikog češkog kompozitora Antonjina Dvoržaka izvesti violinisti Marko Ružić, Teodor Ikanović i Lidija Pejaković, violisti Đorđe Milovanović i Srna Majar, a kao gosti će nastupiti pijanistkinja Sonja Bobrek Savić i vođa dionice violončela Beogradske filharmonije Kristof Jan.
Marko Ružić je u Simfonijskom orkestru NP RS angažovan na poziciji tuti muzičara i druge violine.
U dosadašnjem radu imao je brojne aktivnosti i projekte u Srbiji, Poljskoj, Njemačkoj, Italiji, Hrvatskoj i drugim zemljama, a muzičke horizonte proširuje i u drugim žanrovima, među kojima su etno, tango, džez, progresivni rok i drugi.
Više o predstojećem koncertu, muzičkoj sceni u Banjaluci i balansu različitih žanrova Ružić je govorio u intervjuu za "Nezavisne".
NN: Publika će se na ovom koncertu upoznati sa djelima Antonjina Dvoržaka. Po čemu su djela ovog kompozitora specifična i zašto ste odlučili da mu posvetite cijeli koncert?
RUŽIĆ: Antonjin Dvoržak značajan je kao začetnik češke simfonijske, koncertantne, kamerne i oratorijumske muzike, te je specifičan zbog česte upotrebe napjeva, ritmova i drugih aspekata kako narodne muzike Moravske i svoje rodne Bohemije, tako i muzike američkih naroda. Kroz ovaj koncert ćemo nastojati da publiku približimo njegovoj kamernoj muzici, gdje se posebno ističe njegova sklonost ka oblikovanju elegičnih i idiličnih raspoloženja kroz predivne lirske melodije.
NN: Dvoržak je kombinovao narodnu muziku sa kamernom i simfonijskom. Koliko Vam je iz tog ugla blizak, budući da se i Vi, pored umjetničke muzike, interesujete za etno, tango, džez, rok?
RUŽIĆ: Mnogo je lakše približiti se ideji kompozitora koja svoje korijene ima u folklornom stvaralaštvu naroda prilikom izvođenja njegovog djela, kakav je slučaj i sa Dvoržakom, a pogotovo što njegova muzika odiše "slovenskim duhom", te je time bliska i našim južnoslovenskim narodima.
NN: Koliko je za muzičara značajno da istražuje razne žanrove i proširuje svoja interesovanja? Da li je i u kojim segmentima je Vama bilo korisno?
RUŽIĆ: Poznavanje različitih žanrova daje nam jednu umjetničku širinu, te se ne ograničavamo samo na klasičnu muziku, a sa druge strane, elemente i ideje iz neklasične muzike možemo da implementiramo u interpretaciju klasične muzike, činivši je time zanimljivijom za publiku. Bitno je naglasiti da, gledano kroz istoriju unazad do pojave prvih ljudskih zajednica, sva današnja muzika, bila ona klasična, duhovna, rok, tango, džez, sva ona proističe iz narodne muzike.
NN: "Introdukcije" je naziv za ciklus koncerata kojim je orkestar NP RS nastojao da publiku upozna kako sa umjetničkom muzikom, tako i sa muzičkim kadrom u NP RS. Koliko je, iz Vaše perspektive, ovaj cilj ostvaren?
RUŽIĆ: Mislim da ovaj ciklus koncerata kamerne muzike ne samo što uspijeva da nas približi našoj publici, nego pruža i nama muzičarima priliku da izrazimo i prikažemo naše umjetničke ličnosti i naše muziciranje, što u suprotnom ne bismo uspjeli svirajući samo orkestarsku muziku.
NN: Ako se ne varam, član ste i "Rock simfonije", koja postoji više od 10 godina. Koliko su projekti poput ovog značajni za "regrutovanje" mlađe publike i razbijanja predrasuda da je umjetnička muzika rezervisana samo za muzički obrazovanu publiku?
RUŽIĆ: Mislim da je "Rock simfonija", koja je i na mene samoga uticala u mojim tinejdžerskim godinama da izaberem muziku kao životni poziv, u zadnjih 10 godina zajedno sa svojom školom "Muzički atelje Rock simfonije", uticala da mnoga djeca izaberu kvalitetnu, umjetničku muziku kao dio svog identiteta, te da se odupru sve većem šundu, kiču i malograđanštini koja, nažalost, i dalje ima primat, kako u Banjaluci, tako i šire. Nadam se da će ovakvi projekti nastaviti da i dalje obavljaju posao "spasavanja umjetnosti", a takođe pozivam ljude na humanitarni koncert "Rock simfonije" za našeg Sergeja Stupara, koji će se održati 28. aprila na Kastelu, sa početkom u 19 časova.
NN: Koliko se muzička scena u Banjaluci promijenila za sve ove godine Vašeg praćenja i rada u sklopu nje? Da li je i u kojoj mjeri situacija danas drugačija u odnosu na period prije petnaestak godina?
RUŽIĆ: Uprkos, kako sam već naveo, šundu, kiču i malograđanštini, Banjaluka je uspjela da podigne standard muzike na viši nivo u odnosu na prije 15 godina, i to osnivanjem Simfonijskog orkestra NP RS, odličnim radom Kulturnog centra Banski dvor, koncertima "Rock simfonije", stvaranjem mnogih novih muzičkih sastava i bendova itd. Međutim, i dalje nam sljeduje naporna i istrajna borba za umjetnost, kao i za podršku viših institucija stvaralačkom i kulturnom radu umjetnika naše države.
NN: Kakvi su Vam profesionalni planovi za budućnost i šta biste voljeli da vidite na banjalučkoj muzičkoj sceni?
RUŽIĆ: U budućnosti planiram, nakon završenih master studija, da ostanem u svojoj rodnoj Banjaluci i da utičem na razvoj kulturnog i umjetničkog života zajedno sa svojim kolegama iz Simfonijskog orkestra NP RS. Ono što nama umjetnicima treba su veća podrška institucija Republike Srpske, otvaranje novih radnih mjesta u orkestru, planiranje nove koncertne sale i operske kuće, da bi se naš potencijal mogao u potpunosti iskoristiti, te da bi Banjaluka konačno dobila ono što svaki civilizovan grad zaslužuje, a to je bogat kulturni i umjetnički sadržaj.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.