NJUJORK - Slika Vinsenta van Goga "Night Cafe", koja je okarakterisana kao jedno od njegovih "najružnijih" djela, predmet je bitke oko vlasništva između Jejl univerziteta i nasljednika ruskog kolekcionara.
Ovaj slavni impresionista sliku "Night Cafe" naslikao je kako bi platio stanarinu stanodavcu. U pismu bratu Teu, Van Gog ju je nazvao "jednom od najružnijih" koje je ikada uradio.
Danas Van Gogova djela na aukcijama dostižu milionske cifre. Ova slika na kojoj je prikazan kafe u žuto-zelenoj svjetlosti nije samo svjetski poznata, već je i predmet međunarodnog sudskog spora.
Parižanin Pjer Konovalof, prapraunuk ruskog industrijalca i kolekcionara Ivana Morozova, želi da slika koja je njegovom prapradjedu oduzeta nacionalizacijom bude vraćena u vlasništvo njegove porodice. Međutim, za mnoge je ruska nacionalizacija, iako okrutna, bila legalna.
Morozovljevo imanje, tvornicu tekstila i kolekciju vrijednih umjetnina, zaplijenio je 1918. godine Lenjinov režim. Iako su boljševici davno napustili rusku političku scenu, posljedice njihove konfiskacije vrijednih umjetnina i dalje se osjećaju.
Za razliku od ove konfiskovane imovine, sva djela koja nacisti su oteli i zaplijenili tokom Drugog svjetskog rata, vraćena je prvobitnim vlasnicima.
Alan Gerson, advokat poznat po tome što je pomjerio granice u oblasti međunarodnog prava, kaže da je Jejl na ilegalan način došao do "Night Cafea", te da Lenjinova "konfiskacija i krađa", nije ništa drugačija od nacističke.
"Na Jejlu je da dokaže tu razliku. Ali, kakva je razlika? Ja tvrdim da nema nikakve razlike", izjavio je Gerson.
Jejl je došao u posjed slike 1961. godine, a bio je to posthumni poklon od američkog kolekcionara Stivena Klarka, inače Jejlovog diplomca.
Klark je sliku kupio negdje oko 1933. godine uz pomoć jedne američke i jedne njemačke galerije.
Jejl je u martu sudu predao podnesak u kojem traži da ga i sudski proglase vlasnikom slike, što je trebalo da bude odgovor na zahtjev Pjera Konovalofa.
"Svi na Univerzitetu su uvjereni da je zakoniti nasljednik te da će krajnji ishod procesa to i potvrditi", izjavio je Tom Konroj, portparol Jejla.
Džonatan Frejman, Jejlov advokat, kaže da sovjetska nacionalizacija, iako u suprotnosti s američkim vrijednostim, priznata kao zakonita.
"Slike koje su nacionalizovane u Rusiji nalaze u kolekcijama najvećih svjetskih institucija, kako u Rusiji tako i u SAD. U to vrijeme prodaja ovih umjetnina od strane sovjetskih vlasti prihvaćene su kao validne, kao i kasnije prodaje i kupovine tih slika. Upravo zato ni u ovom slučaju nema razloga da se preispituje legitimnost ovog zaveštanja", izjavio je Frejman.
On je još jednom ponovio da postoji ogroman broj ljudi koji su tokom tridesetih kupili umjetnine iz Rusije, ali ne samo fizička lica, već i muzeji.
Inače, advokat Gerson je poznat po nekim od najčuvenijih parnica, poput tužbe protiv Libije nakon napada na avion iznad škotskog grada Lokerbija.
Gerson trenutno zastupa i porodice žrtava 11. septembra koje su tužile saudijske banke zbog navodnog finansiranja terorizma.
Kada je riječ o Pjeru Konovalofu, on je i prije dvije godine pokušao da vrati neka djela koja su pripadala njegovom pradjedu, a koja je trebalo da budu izložena na velikoj izložbi u Londonu.