BANJALUKA - Prelazak sa štampanih na elektronske knjige u svijetu se dogodio prije desetak godina, kada je Izdavačka kuća "Simon & Shuster Inc." pustila u prodaju preko Interneta knjigu Stivena Kinga "Riding the Bullet" po simboličnoj cijeni od 2,5 dolara, ali stručnjaci smatraju da štampano izdanje još ima primat.
Zahvaljujući Internetu, milioni čitalaca imaju priliku na mnogo brži i lakši način doći do naslova za koje im je ponekad bio potreban dug period. Danas se knjige mogu potpuno besplatno čitati i daunlodovati zahvaljujući globalnoj svjetskoj mreži.
Jedna od najpoznatijih stranica za besplatno čitanje knjiga na internetu na našim prostorima je www.elektronickeknjige.com, koja je tokom prošle godine objavila 21 novi naslov, tako da je čitaocima trenutno dostupno 111 naslova.
Krešimir Pintarić, osnivač projekta "Besplatne elektronske knjige", kaže da u početku nisu imali konkretan uzor već samo iskustvo služenja elektronskim izvorima na Internetu, uglavnom stručnim. Takođe, dodaje da su teško pronalazili autore zainteresovane za besplatno objavljivanje njihovih djela, kao i da je posjećenost bila veoma mala.
"Budući da je hrvatsko knjiško tržište izrazito plitko, knjige se tiskaju u malim nakladama, puno se zanimljivih naslova tiska samo radi potpore i otkupa Ministarstva kulture. Osim onih malobrojnih hitova koji dospiju do većeg broja čitatelja i dostupni su dulje vrijeme na policama knjižara, veliki broj knjiga nikad ni ne ugleda te iste police ili vrlo brzo postane nedostupan širem krugu čitatelja", rekao je Pintarić.
Prema riječima Pintarića, ne znači da će digitalizacija ugroziti i umanjiti popularnost klasičnog načina čitanja, kao i da je važnije ono šta čitamo, a ne oblik u kojem je to što čitamo.
"Tehnološki razvoj je gotovo isključivo ireverzibilan. Kada su u pitanju knjige, možemo se sjetiti kako je tisak zamijenio prepisivanje knjiga. Stoga, vjerujem da će jednog dana digitalne knjige činiti većinu produkcije, ali doista ne vidim nikakvu razliku između čitanja Šekspira u digitalnom ili analognom obliku", naveo je Pintarić.
Ljiljana Petrović-Zečić, zamjenik direktora Narodne i univerzitetske biblioteke RS u Banjaluci, kaže da se i ova ustanova prije gotovo tri godine uključila u projekat digitalizacije, te da je počela s objavljivanjem nekih izdanja na svom web sajtu.
"Smatram da pojava elektronskih knjiga na Internetu neće negativno uticati na štampanu knjigu, koja i dalje ima primat. Naša ustanova svakako podržava ovaj projekat s obzirom na to da to čitaocima omogućava lakši pristup nekim podacima do kojih inače teško dolaze", pojasnila je Petrović-Zečićeva.
Ona dodaje da je pohvalno za ovaj projekat i to što, prije svega, omogućava lakšu dostupnost stručne literature, te da će i biblioteka nastaviti u narednom periodu da objavljuje knjige koje studenti traže, a nisu lako dostupne u štampanom obliku.
Duško Popović, šef maloprodaje u banjalučkoj knjižari "Kultura", kaže da uprkos sve većoj popularnosti elektronskih knjiga nisu primijetili pad prodaje ili manju posjetu u ovoj knjižari.
"Mislim da elektronska knjiga može biti zamjena za neku enciklopediju ili bazu podataka do koje se inače teško dolazi, ali svakako da ne može zamijeniti klasičnu knjigu", kaže on i dodaje da kupci upravo i kupuju književna djela radi opuštanja i uživanja u njima, što čitanje posredstvom ekrana to nikako ne može da priušti.
Fleksibilni ekrani za lakše čitanje
S obzirom na to da je čitanje knjiga preko kompjuterskih ekrana neugodno, ulaže se u razvoj elektronskog papira koji se spominje kao budućnost štampe i izdavaštva. Riječ je o tankim i fleksibilnim ekranima koji neće imati pozadinsko svjetlo te će biti ugodni za čitanje.
Krešimir Pintarić, osnivač projekta "Besplatne elektronske knjige", kaže da je posljednjih nekoliko godina posjeta ovoj stranici porasla do 10.000 mjesečno, odnosno 120.000 godišnje.
On je takođe dodao da pored osavremenjivanja ove stranice namjeravaju postaviti i nove naslove u skladu s mogućnostima i finansijskim sredstvima.