Koncert "Pučini - početak i kraj" biće održan večeras u Narodnom pozorištu Republike Srpske (NP RS) sa početkom u 20 časova, a posvećen je jednom od najpoznatijih kompozitora svih vremena Đakomu Pučiniju.
Riječ je o koncertu koji se organizuje u okviru četvrtog Festivala italijanske kulture "Insieme" u organizaciji Udruženja Italijana Banjaluka i NP RS, a na kojem će uz Kameni orkestar NP RS nastupiti solisti Aleksandar Dragojević - bariton, Mladen Prodan - tenor, Albina Smajlović Tomić - sopran i Ivana Milinčić - sopran.
Milinčićeva, pjevačica najvišeg ženskog glasa u operi, obrazovanje je stekla na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, u klasama profesorica Snežane Savić Sekulić i Dunje Simić. Učestvovala je na raznim manifestacijama i takmičenjima, gdje je osvajala brojne nagrade.
Više o koncertu, umjetničkoj muzici u savremenom dobu i budućnosti opere u našem društvu Milinčićeva je govorila u intervjuu za "Nezavisne".
NN: U Narodnom pozorištu Republike Srpske izvešćete koncert "Pučini - početak i kraj". Možete li nam za početak reći o kakvom koncertu je riječ?
MILINČIĆ: Na samu ideju koncerta umjetničkog direktora Narodnog pozorišta Du-šana Vere Uroševića, kolege Albina Smajlović, Mladen Prodan, Aleksandar Dragojević i ja, smo došli kao veliki zaljubljenici u njegov stvaralački opus. Njegove opere su standardni repertoar svih svjetskih operskih kuća, pojedine i među najizvođenijima, a zasigurno omiljene među publikom. One su mnogima, pa i meni, prve opere koje su imali priliku čuti.
NN: Kakav repertoar pripremate, naziv koncerta sugeriše da ćemo možda imati pregled Pučinijevog stvaralaštva od početka do kraja?
MILINČIĆ: Koncert čine uvertire, arije i ansambli iz Pučinijevih najpoznatijih opera, iz različitih perioda njegovog stvaralaštva, pa sve do njegove posljednje nedovršene opere "Turandot". Koncert je scenski postavljen kako bi publika mogla još potpunije da doživi magičnost atmosfere i Pučinijevih likova. Ove godine obilježavamo 100 godina od smrti ovog čuvenog kompozitora.
NN: Na ovom koncertu nastupate sa kolegama Albinom Smajlović Tomić, Mladenom Prodanom i Aleksandrom Dragojevićem. Kako su tekle pripreme, kakva je bila dinamika rada i koliko ste zadovoljni rezultatima?
MILINČIĆ: Ovo je treći koncert po redu koji izvodimo sa sličnim repertoarom, posvećenim ovom kompozitoru. Osim ovog projekta, u 2023. godini zajednički smo radili i na drugim umjetničkim projektima i veoma smo bliski prijatelji, te poštujemo individualni profesionalni trud i rad svakog od nas. Zbog toga nam ova poslovna saradnja donosi posebnu inspiraciju i snagu, kako bismo nastavili da se borimo sa vjetrenjačama, koje su neizostavne na ovom, nimalo lakom, umjetničkom putu.
NN: Šta je ono što Pučinija čini jedinstvenim, šta je Vama kao sopranu možda najdraže ili najizazovnije za izvođenje?
MILINČIĆ: Pučini je bio osjetljiv čovjek, često melanholičan i usamljen, što se čuje u njegovim operama. Iako omiljen među publikom, nije uvijek bio omiljen među kritikom, koja je smatrala da manipuliše emocijama publike. Upravo ta duboka emotivnost, upakovana u nenadmašnu ljepotu melodije, jeste ono što je najteže i najljepše u interpretiranju njegove muzike. Pored toga, Pučini je bio veliki zaljubljenik u ljudski glas i veoma vješt u korištenju svih njegovih potencijala. Njegove arije su tehnički veoma zahtjevne.
NN: Pučinijevi likovi su, iako "obični" ljudi, veliki ljubavni tragičari. Koliko je teško saživjeti se sa njima?
MILINČIĆ: Saživljavanje sa svakim likom zahtijeva vrijeme i posvećenost procesu. Ali, čovječnost njegovih likova je ono što ih čini bliskima publici i posebnima. To je ključ uspjeha njegovih opera među publikom sve do danas.
NN: Za Pučinija kažu da je posljednji veliki kompozitor opere. U čemu se ogleda bezvremenost njegovog stvaralaštva?
MILINČIĆ: Pučini je posebnu pažnju posvećivao sadržaju svojih opera. Melodiju je oblikovao melodično po italijanskoj tradiciji, a u kombinaciji sa njegovom melanholičnošću i osjećajnošću, komponovao je opere koje ne ostavljaju nikoga ravnodušnim.
NN: Svjedoci smo mijenjanja svih grana umjetnosti, na koji način se opera prilagođava savremenom dobu?
MILINČIĆ: Postoje mnoge savremene postavke opera iz standardnog repertoara. Ubačene u savremeni kontekst, ukoliko je režija kvalitetna i opravdana, mogu da proizvedu željeni efekat, ali vrlo često zbog neupućenosti ili čak nedostatka dobrog ukusa režisera, mogu kod publike izazvati kontraefekat. Takođe, pojedini savreme-ni kompozitori komponuju opere i danas, međutim, vrlo malo tih opera ostaje upamćeno. Osjećam da je to upravo zbog toga što je, za razliku od Pučinija, ljepota glasa i melodije savremenim kompozitorima u zadnjem planu, a u prvom reakcija publike na nekakav zvučni ili vizuelni podražaj.
NN: Šta je sve potrebno učiniti da opera još više zaživi u Banjaluci, a posljedično i u ostatku države?
MILINČIĆ: Opera je skupa. To je činjenica svuda na svijetu. Opera ne može da se isplati ili ne isplati, već treba da bude nešto čime doprinosimo kulturi i opštem dobru stanovništva. Prijeko nam je potrebna protuteža šundu koji nam se plasira svakodnevno. U kulturu je nužno da investira prije svega država, ali i zaljubljenici iz privatnog sektora, koji žele da doprinose kulturi države i na neki način vrate dru-štvu dobijeno. Umjetnost je uvijek bila finansirana od obje strane, a drugačije ne može da egzistira. Nažalost, u kapitalizmu se sve, pa i umjetnost, posmatra kroz profit, koji nam ne može donijeti kvalitet, a naročito ne umjetnički i kulturni preporod, koji je prijeko potreban.
NN: Bili ste učesnik u kamernoj operi "Bastijen i Bastijena", u produkciji NP RS, za koju se govorilo da ima namjeru da mlađe generacije privoli operi. Šta Vi vidite kao korake koji su potrebni da se mladim ljudima približi umjetnička muzika?
MILINČIĆ: Prije svega obrazovanje i mediji moraju da promijene način funkcionisanja. Dosadašnjim sistemom ćemo teško proizvesti edukovaniju publiku. Ukoliko hoćemo drugačije rezultate, moramo mijenjati pristup. Radeći u školi spoznala sam koliko se zapravo lakše može uticati na mlađe generacije, koliko su zainteresovani da pogledaju balet i operu, da čuju o instrumentima u orkestru i slično. Zadnjih godina je napravljen pomak, uprava pozorišta je poduzela određene korake i pokušava dovesti operu na scenu Narodnog pozorišta, ali je problem sistemski. Takođe, mislim da će ovakav klasični operski repertoar više uticati na mlađu publiku, zapravo na publiku svih generacija. S razlogom su Pučinijeve opere među najizvođenijima na repertoaru svih vodećih operskih kuća.
NN: Kakvi su Vam planovi za budućnost, da li biste željeli da najavite nešto?
MILINČIĆ: Nakon ovog koncerta počinjem sa pripremom za ulogu Mikaele u operi "Karmen", koja je na repertoaru Narodnog pozorišta u martu. Takođe, u aprilu se u sklopu "Dana Vlade Miloševića" izvodi "Stabat Mater", a u pregovorima su i repri-ze savremene opere našeg banjalučkog kompozitora Davida Mastikose "Višnja sa zlatnom košticom", te koncerti.