Osjećaj koji publici može pružiti živa, scenska umjetnost, ispoljena u vidu pozorišne predstave, mnogima je nezamjenljiv za bilo koju drugu vrstu umjetničkog izražavanja.
Jedan od razloga za to svakako je i taj što su pozorišne predstave jedna od najstarijih umjetničkih formi, a gledati talentovanog glumca pred sobom, na sceni, posebna je priča.
Međutim, malo ko se zapita kako izgleda proces nastanka zanimljivih kostima, šminke i uopšte vizuelnog izgleda svakog novog komada.
U bogatom fundusu Narodnog pozorišta RS (NP RS) u Banjaluci oni nešto stariji bi zasigurno evocirali uspomene na neka bolja i srećnija vremena, kada je nošena samo kvalitetna, odmjerena i sofisticirana odjeća, a mlađi bi, opet, svako u svom stilu, pronašli neki od kostima, koji bi poslužio za neku prigodnu priliku.
Ukoliko prođete iza scene NP RS, naići ćete na arhiv ove institucije, krojačnicu i najzanimljiviji dio, mušku i žensku garderobu, koje su prepune zanimljivih kostima.
Pozorišni arhiv čuva podatke o svim komadima koji su igrani na sceni banjalučkog pozorišta od njegovog nastajanja do danas.
Na policama ove prostorije mogu se pronaći skice kostima i scene koje su pravljene pred svaku novu predstavu, fotografije, te uopšteno podaci o glumcima, režiserima, kostimografima, scenografima, šminkerima i tehničkom osoblju koje je prošlo kroz ovu pozorišnu instituciju.
Neizostavan dio procesa u nastanku jedne predstave čine i krojačice, a u ovom pozorištu za rad na novim kostimima zadužene su dvije, koje svakodnevno prekrajaju stare kostime i daju im drugačiji izgled, neophodan za novo pozorišno djelo.
Ivana Jovanović, kostimograf NP RS, objašnjava da u fundusu u kojem je smještena muška i ženska garderoba imaju mnogo kostima koji mogu da budu i uspješan svjedok kako su se ljudi odijevali u određenim epohama.
"Kostimi od prije pedesetak godina su ovdje vrlo česti, posebno u muškom fundusu i to su klasična odijela kojih ima od četrdesetih godina, pa do osamdesetih, kojih imamo najviše", navela je Jovanovićeva.
Interesantno je, dodaje ona, da, kada pogledate ta odijela, shvatite da su tada ljudi bili mnogo manji.
"Po mojoj procjeni, danas je to visina djeteta od 13 godina. Kada govorimo o nekim najstarijim kostimima, naš fundus posjeduje originalne kostime građanske nošnje koji su stari oko 200 godina i teški po 15 kilograma, i rađeni su ručno", istakla je ona.
Jovanovićeva objašnjava da je najupečatljivija kolekcija koju posjeduje ovo pozorište ona iz doba renesanse, a koju je radila kostimograf Milica Grbić.
"Jedan od najzanimljivijih projekata u kostimografskom smislu bila je predstava 'Zvijezda je rođena'. Radeći na tom mjuziklu, lično sam imala zadovoljstvo da, zahvaljujući kostimima i odgovarajućoj šminki, sve te muzičke zvijezde napravim autentičnim", kaže ona.
Kulturnu i pozorišnu misiju, započetu, prije više od osam decenija, NP RS i dalje veoma uspješno njeguje i razvija, a malo ko od nas se zapita kako nastaju svi pozorišni komadi koji obogaćuju kulturni život grada.
Jovanovićeva napominje da, bez obzira na to koliko kostimograf bio kreativan, on ne smije mnogo da odstupa od rediteljevih uputstava.
"Kada je u pitanju osmišljavanje izgleda kostima kroz epohe, najteže je raditi sadašnjost, jer treba povući neku paralelu, tako da taj kostim ne izgleda kao da je ulična moda. Kada džins stavite na scenu, to uopšte nema neki efekat, a u tom momentu je potrebno zbog priče", napominje ona.
Dodaje i da se po odjeći vidi da danas u maloj mjeri imamo ženstvenosti i džentlmenstva.
"Kada glumicu obučete u korset i kada ona nosi visoke potretice, tada sve drugačije izgleda. Taj poseban seksepil iz šezdesetih, lepršavost, sve doprinosi da glumac dobije osjećaj tog vremena", rekla je ona.
Pored bogatog fundusa muške i ženske garderobe, ženama najzanimljiviji dio ove pozorišne kuće zasigurno je šminkernica.
Šminku uglavnom nabavljaju u drogerijama u gradu, dok teatarsku šminku nabavljaju u Beogradu.
Fino uređena prostorija za šminkanje posjeduje sve što je neophodno kako bi glumačka uloga bila dovedena do perfekcije.
Pored brojnih karmina, pudera, sjenila, rumenila, tu je i veliki broj perika, te ukrasnih asesoara, nakita, šešira, ali i torbi.
"U našem fundusu imamo mnogo perika koje su stare i više od 70 godina, međutim, tu opet imamo problem sa obimom glave, jer su one mnogo manje u odnosu na prosječan obim glave današnjeg čovjeka", kaže Jovanovićeva i dodaje da s obzirom na to da u Banjaluci ne postoje vlasuljari, kada žele određenu i kvalitetniju periku, za to moraju otići u Beograd.
Napominje i da asesoare uglavnom nabavljaju u Banjaluci, ali i da posjeduju mnogo popratnih detalja.
Jovanovićeva je dočarala i sam proces nastanka određenog kostima, te objasnila da, kada režiser počinje rad na novoj predstavi, ona dobija tekst koji iščita, a potom pravi skice.
"Uglavnom imam nekoliko dana da napravim skice, a inspiraciju pronalazim u nekim magazinima. Kada te skice režiser usvoji, u krojačnici pravimo tehničke skice, nabavljamo materijal i počinje rad na izradi kostima", rekla je ona.
Nije sigurna koliki broj kostima posjeduje fundus NP RS, ali pretpostavlja da ih ima oko 2.000 ili 3.000, tu je i mnogobrojna obuća, ali i rekviziti koje su neizostavni dio svake predstave.
Počinje Teatar fest "Petar Kočić"
Petnaesti Teatar fest "Petar Kočić" počinje ove nedjelje i trajaće do 10. juna, pod motom "U početku bijaše riječ".
Festival će svečano biti otvoren predstavom "Viktor ili djeca na vlasti" (premijera) Narodnog pozorišta RS (NP RS). Autor je Rože Vitrak, a režiju potpisuje Filip Grinvald.
Selektor festivala Slavko Milanović odbarao je sljedeće predstave za zvaničnu selekciju (redoslijed izvođenja):
1. "Drama o Mirjani i ovima oko nje"
JDP, Beograd
Autor: Ivor Martinić
Režija: Iva Milošević
2. "Pošto pašteta"
"Atelje 212", Beograd
Autor: Tanja Šljivar
Režija: Snežana Trišić
3. "Lasice"
Crnogorsko NP, Podgorica
Autor: Bojana Mijović
Režija: Stevan Bodroža
4. "Mrzim istinu"
Teatar & TD, Zagreb
Autor: Oliver Frljić
Režija: Oliver Frljić
5. "Kad bi ovo bio film"
Narodno pozorište Sarajevo
Autor: Almir Imširević
Režija: Edin Mustafić
6. "Bunar"
UK "Vuk Karadžić", Beograd
Autor: Radmila Smiljanić
Režija: Egon Savin
Festival će svečano biti zatvoren predstavom "Na dnu kace" NP RS, čiji je autor Pavle Teodorović, a za režiju je odgovoran Nikola Pejaković.
Ovogodišnji žiri će po završetku festivala dodijeliti 14 nagrada.
