BANJALUKA - Drugog dana 22. Međunarodnog festivala pozorišta za djecu, u ponedjeljak uveče, Pozorište "Vesel" iz Velikog Trnova iz Bugarske odigralo je lutkarsku predstavu "Legenda o sireni Lorelaj" na Velikoj sceni Dječijeg pozorišta Republike Srpske (DP RS).
Riječ je o adaptaciji stare njemačke bajke, koja govori o lijepoj sireni magičnog glasa, a režiju i adaptaciju potpisuje Todor Valov.
Legenda o sireni Lorelaj je inspirisala mnoge umjetnike iz različitih epoha, a u "Veselovoj" adaptaciji je oživljavaju Elka Balanova i Veselin Vasilev.
Lorelaj je rođena kao kćerka ribara, koja svojim divnim glasom i pjesmama očarava muškarce svih životnih doba, među kojima i mladog grofa, za kojeg se nakon prošnje udaje.
Zaplet nastaje kada majka mladog grofa upozna snahu i biva vidno razočarana izborom "ribarske kćeri" te svim silama nastoji da razuvjeri mladog grofa od prvobitne odluke, a kad vidi da neće uspjeti služi se drugim metodama. Prilika se ukaže kada grof ode u lov, a njegova majka mladu snahu slaže da je našao drugu nevjestu i da se neće vratiti.
Razočarana Lorelaj se vraća u kuću svog oca, ali ni tamo nije dobrodošla. Zavidno okruženje nikad nije bilo naklono i svi je ogovaraju, a otac je ne prihvata i govori da se vrati "odakle je došla".
Skrhana djevojka gubi svaku nadu i baca se sa litice u more odlučivši da okonča život. Preokret nastaje kada joj Bog mora ponudi novi život u tijelu sirene. Pristavši na ovu ponudu, nova verzija Lorelaj postaje nemilosrdna sirena koja magičnom pjesmom zavodi sve moreplovce i potapa njihove brodove ili, kako bi Hajnrih Hajne u jednoj od najpoznatijih pjesama rekao, "I sad lađaru i čamcu/ ja mislim da je kraj/ a sve to svojom pjesmom/ učini Lorelaj".
Vijest o opakoj sireni Lorelaj dolazi do mladog grofa, koji shvativši o čemu je riječ kreće na put pronalaska svoje supruge. Ova odluka skrha njegovu majku, čija je lutka fantastično prikazana kao glava na sidru, koje ima jedinu funkciju da tone.
Mladi grof, čija je lutka prikazana kao glava na maču, dolazi prvo do kuće starog ribara, a onda se skupa upućuju ka moru tražeći Lorelaj. Naišavši na sirenu mole je za oprost, a ona zatim moli Boga mora za povrat slobode.
Međutim, cijena slobode nikad nije mala, a prodana duša se ne vraća lako i Bog mora ne pristaje na zahtjev sirene. Umjesto toga, pogubi i nju i njenog supruga, čije se duše na kraju portretišu kao dvije ptice - one se mogu shvatiti kao simbol konačne slobode, ali i kao novi oblik prvobitne ljubavi koju nisu znali sačuvati.
Komad prati sjajna muzika kompozitora Plamena Mirčeva Mirona, dok su scenografija, kostimi i lutke djelo su Natalije Gočeve.