SARAJEVO Izložba akademskog grafičara i slikara Mirsada Konstantinovića otvorena je sinoć u Galeriji "Roman Petrović", u okviru Internacionalnog festivala Sarajevo "Sarajevska zima".
Riječ je o izložbi koja je već bila postavljena u Mostaru u okviru manifestacije `Anali crteža` prošle godine, te u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. Autor objašnjava da izložba postavlja pitanje prostora, trajanja u prostoru i kontinuiteta stvaranja.
`Ovo je, na neki način, minimalistička izložba. Posjetilac može vidjeti samo bijele zidove i na tim zidovima bijele sjajne trake koje predstavljaju putokaz za neke druge prostore i drugačija razmišljanja`, kaže on. Objašnjava da je ovaj ciklus nastao prije tri godine i da predstavlja izlazak iz jednog prostora u drugi.
`U ovom ciklusu izašao sam iz papira i odlučio napraviti izložbu koja se fokusira na galerijske zidove. Ona predstavlja trajanje i kontinuitet`, kaže Konstantinović. Pojašnjava da izložba ima svoj početak, ali da joj kraj nije označen.
`Ova izložba nema kraj, jer njeno trajanje se nastavlja. Iz jednog prostora ona se seli u drugi. U ovom ciklusu uopšte nema boja. Ona izlazi iz papira i seli se na zidove. Odlučio sam da bijelo ide na bijelo`, kaže autor, istakavši da je svaki njegov ciklus radova drugačiji.
`Svaki put radim drugačije, od kolorita, grafika, monotipija. Ne želim biti dosadan. Želim biti prepoznatljiv po ciklusima koji su uvijek drugačiji`, ističe Konstantinović, najavivši da će na godišnjoj izložbi radova članova Udruženja likovnih umjetnika BiH biti izložena tri njegova rada.
Mirsad Konstantinović je akademski grafičar. Rođen je u Sarajevu, gdje predaje na Akademiji likovnih umjetnosti. Izlagao je na brojnim izložbama u BiH i inostranstvu i dobitnik je velikog broja nagrada. Izložba će u okviru `Sarajevske zime` biti otvorena do 25. marta.
Promovisana knjiga `Raskrsnica Sarajevo`
U Goethe institutu u četvrtak naveče je u prisustvu velikog broja zvanica iz političkog i javnog života predstavljena knjiga `Raskrsnica Sarajevo`, njemačkog autora Eriha Ratfeldera.
Direktor Goethe instituta Mihael Šroene smatra kako podnaslov knjige `Muslimani, pravoslavci, katolici i Jevreji grade zajedničku državu` predstavlja najbolju formulu za program onih koji u BiH donose političke odluke.
`BiH mora pronaći prostora za četiri miliona njenih građana i tu ne postoji alternativa`, smatra Šroene. Knjiga se, dodao je, bazira na velikom broju istraživanja, ali u njoj su prerađeni i mnogi fakti. Ipak, on najvećom vrijednošću knjige smatra prepuštanje čitaocu da sam donese vlastiti sud o knjizi.
Za visokog predstavnika u BiH Kristijana Švarc-Šilinga knjiga daje šaroliku sliku ovdašnjeg svijeta i života.
`Knjiga je ogledalo i odraz nečega što nam pokazuje koliko je važna egzistencija. Ona je kao i ova zemlja - dok je čitate, nikada ne znate šta će se desiti. Ono što sam pročitao u knjizi upravo je onako kako sam i ja doživio ovu zemlju - uvijek nešto novo i nepredvidivo`, rekao je Švarc-Šiling.
Prevod `Raskrsnice Sarajevo` sa njemačkog jezika uradio je Sulejman Bosto, a knjigu je štampala `Bosanska riječ`.