MOSTAR - Dvadeset drugo izdanje Međunarodnog festivala komedije "Mostarska liska" biće otvorena večeras u 20 časova u Narodnom pozorištu Mostar, premijernom izvedbom predstave ovog teatra "Bajka o pozorištu" rađenom po tekstu Vladimira Đurđevića i u režiji Ferida Karajice.
Za nagrade će se boriti ukupno sedam predstava u selekciji Mirze Skenderagića.
Skenderagić je izabrao sedam predstava od ukupno 36 prijava komada komičnog žanra iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Makedonije.
"U subotu, 17. maja, na rasporedu je predstava 'Seljačka opera' autora D. Benedek - B. Pinter, u režiji Urbana Andrasa, nastala u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo. Naredne večeri, u nedjelju, 18. maja, na repertoaru je predstava 'Armagedonci' autorice i režiserke Sanje Milardović, nastala u produkciji Teatra 'Exit' iz Zagreba. Ponedjeljak, 19. maj, rezervisan je za izvedbu predstave 'Lažljivci' autora Antonyja Neilsona, u režiji Marka Manojlovića, nastale u produkciji Gradskog pozorišta Podgorica", navode iz Narodnog pozorišta Mostar.
Dalje navode da pete večeri festivala, u utorak, 20. maja, na scenu izlazi ansambl Narodnog pozorišta Republike Srpske sa predstavom "Razbijeni krčag" autora Hajnriha fon Klajsta, u režiji Tatjane Madić Rigonat.
"Zatim, u srijedu, 21. maja, na rasporedu je predstava 'Večera budala' autora Francisa Vebera, u režiji Adisa Bakrača, nastala u produkciji Pozorišta mladih Sarajevo. Posljednjeg dana takmičarskog dijela festivala, četvrtak, 22. maja, gledamo predstavu 'Tere i Luce' autora S. Evans - M. Torjanac, u režiji Marka Torjanca, nastalu u produkciji Kazališta 'Planet Art' iz Zagreba", program je saopšten iz mostarskog teatra uz napomenu da će ceremonija zatvaranja festivala i svečana dodjela nagrada biti upriličeni u petak, 23. maja, uz nastup "Filmmusicorkestar" trija iz Zagreba.
Kako je javljeno iz Mostara, sve izvedbe počinju u 20 časova, a cijena ulaznice iznosi 10 KM.
U izvještaju selektora, Skenderagić je zapisao da u svijetu koji se raspada, na tom bojnom polju opustošene zemlje, gladnih i spaljenih, sa povećanim carinama za 1.000 posto, a sniženim razumom za isto toliko ispod nule, dramiti znači pristati na takvu stvarnost.
"Ne, to ne može biti. Od takve stvarnosti se mora pobjeći, ovakav apsurd užasa se mora ismijati, mora mu se smijehom pljunuti u lice i pustiti da se pljuvačka sliva niz zlatne, sijede, rijetke, licemjerno začešljane predsjedničke kose. Mora ga se srušiti. Pa početi ispočetka. Jer ne treba dramiti za ovakvim svijetom. Treba komedijati za novim. Međutim, kako početi? Možda oksimoronom? 'Seljačkom operom'", piše Skenderagić.
On podsjeća da je "Seljačka opera" nastala prema tekstu mađarskog dvojca, kompozitora Darvasa Benedeka i reditelja i glumca Pintéra Béle.
"Predstava donosi upravo jednu oksimoronsku jedinstvenost na kojoj počiva sadašnji svijet, nagoviještenu već u naslovu, a i sprovedenu u samom konceptu: svadbe sa orkestrom, reklame sa mjuziklom, vašarskog sa svečanim, kiča sa umjetnošću, sapunice sa misterijom, komedije sa tragedijom, seljačkog sa građanskim, slobode sa totalitarizmom, laži sa istinom", navodi selektor.
On je obrazložio i svoj izbor predstave "Večera budala".
"Napisao ju je Francis Veber, a postavio Adis Bakrač. Ono što određuje Veberov komad jeste čvrsta dramaturška struktura, sa izrazito jednostavnim, ali krajnje uvjerljivim zapletom, sa likovima suprotnih stremljenja koja dovode do konstantnih sukobljavanja, a koji se (ne)očekivano pojavljuju na vratima stana, dolaze i odlaze, sa dijaloškim mikroolujama koje zalaze u sve pore života, sa radikalnim, a opet jedinim logičnim preokretom i raspletom koji svemu daje sasvim novi smisao", rekao je Skenderagić.
On je pisao i o predstavi domaćina festivala "Bajka o pozorištu".
"Politika uvijek napada prva, ali smrdi zadnja, a njene hinjske oblike jedino može prepoznati glumac i transformacijom u stvarne figure, skrenuti pažnju na naivnost mladosti koja ne očekuje baš odmah, nakon useljenja, posjetu cinizma pragmatičnih odraslih. A za vlastitu kulturu se treba nekako izboriti, ponekad i bez mačeva. Nakon prve bitke, život će uskoro i barem jednom, nove stanovnike smjestiti u situaciju u kojoj će se morati postaviti pitanje: Siromaštvo ili krađa?", ističe seleketor.
Na osnovu komada "Lažljivci" i "Razbijeni krčag", selektor dalje postavlja pitanja kako ismijati smrt i učiniti je lažnom i šta uopšte dolazi poslije smrti?
"Dajte policajcima da prenesu lošu vijest. Ali kako uopšte pobijediti smrt. Nemoguće ili neophodno? Čak ni u teatru? Jednostavno nema vremena, jer nakon smrti dolazi pravda. Ako je ima. A u novom svijetu je mora biti i samo je treba posuditi od Heinricha von Kleista i pronaći u 'Razbijenom krčagu', kao što je to uradilo Narodno pozorište Republike Srpske, u režiji i adaptaciji Tatjane Mandić Rigonat. U sudnici koja prokišnjava, cinični muški smijeh odzvanja tačno toliko da u potpunosti nadjača ženske glasove koji svjedoče zloupotrebi položaja, koji više ne mogu, ne žele i neće da prešućuju seksualnu ucjenu, pa makar se morali izboriti za jedini dostupni mikrofon, čvrsto prigrljen rukama privilegovanih", kaže Skenderagić.
Selektor na kraju, govoreći nekoliko riječi i o predstavi "Armagedonci", zaključuje da u komediji uvijek neko naiđe na neko dobro.
"Novi svijet je i izgrađen da bi se srušio, i treba ga zdrobiti čim počne nalikovati na stari. Srećom, to će učiniti 'Armagedonci' Teatra 'Exit' te autorice, rediteljice i glumice Sanje Milardović, koji su novo mjesto za život slučajno pronašli u fundusu pozorišta i nakon što je sve nestalo u armagedonskoj kataklizmi. Ali bez brige, jer neko će već naići. U komediji uvijek neko naiđe za neko dobro. U drami se slučajno nailazi samo u ime zla", zaključuje selektor.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.