TREBINJE - Na Blagovijesti, dan smrti velikog srpskog pjesnika Jovana Dučića, koji se u Trebinju svake godine obilježava kulturnom manifestacijom pod nazivom "Dučićev dan", u Hercegovačkoj Gračanici je u jutarnjim časovima služen pomen ovom poeti.
U okviru prvog dana ove trodnevne svetkovine stiha, u večernjim časovima je u Muzeju Hercegovine u Trebinju promovisan zbornik "Poezija i poetika Jovana Dučića" u izdanju Instituta za književnost i umetnost, Učiteljskog fakulteta iz Beograda i "Dučićevih večeri poezije".
Riječ je o zborniku koji na više od 600 strana donosi 26 radova priloženih na prošlogodišnjem naučnom skupu u Trebinju, koji je, kako je objasnila direktor Instituta za književnost i umetnost Vesna Matović, nastao povodom 50 godina od pjesnikove smrti.
Govoreći o ovom, prvom zajedničkom zborniku Trebinja i Beograda, jedan od glavnih saradnika na ovom projektu, dr Jelena Novaković je istakla komparativni aspekt Dučićevog djela, naročito kada se imaju u vidu njegove veze sa francuskom, italijanskom, španskom i antičkom književnošću.
Aleksandar Jovanović, dekan Učiteljskog fakulteta u Beogradu i jedan od urednika zbornika, istakao je da je Dučić za pola vijeka stvaranja imao različitu ulogu u razvoju srpske poezije, pa njegova završna knjiga spada u sami vrh srpskog pjesništva.
Promociji zbornika u Muzeju Hercegovine prethodila je izložba arheoloških otkrića u prošloj godini sa područja Skelana u Srebrenici, lokaliteta koga je trebinjski arheolog Đorđe Odavić nazvao "svojevrsnim muzejom pod zemljom", koji pripada kasnoj antici iz perioda Rimske imperije, odnosno 4, 5. i 6. vijeka.
"I ova zbirka na kojoj sam, kao i na Dučićevoj izložbi, radio, predstavlja segmente otrgnute prošlosti, ali i budućnosti, s tom razlikom što u Dučićevoj zbirci koju je on darovao svome Trebinju imamo jednu epohu klasicizma prvog, drugog i dio trećeg vijeka, a lokalitet Skelani se vremenski nastavlja kasnoantičkim periodom", rekao je Odavić.
Otvarajući izložbu, istoričar umjetnosti i konzervator Anika Skovran je naglasila da pronalazak Skelana sa preko 100 metara kvadratnih mozaika predstavlja poseban događaj za arheologiju, jer je riječ o izuzetnom kulturološkom značaju ovog područja.
"Pored antičkih mozaika, pronađene su i terme i palate, a trenutno se radi na otkrivanju puteva, uobičajenih u gradnji velikih rimskih naselja, a dalja istraživanja bi trebalo da ukažu na još veći značaj ovog lokaliteta, posebno danas kada smo opterećeni svim neugodnim događajima na tom prostoru", istakla je Skovranova.
Ona je dodala da ovo otkriće, pored ranije otkrivenih više arheoloških nalazišta u Trebinju, povezuje ne samo drinski kraj sa Mediteranom, već, kako je naglasila, potvrđuje i ranije teze "da smo odvajkada u kolijevci civilizacije, a kamoli da nismo u Evropi".
I ove godine se centralni dio "Dučićevog dana" održava u Domu kulture Trebinje, gdje se odvija "Veče laureata" koje je pod nazivom "Nastupila je novog veka suša" posvećeno Miroslavu Maksimoviću, dobitniku "Dučićeve nagrade" za 2.000 godinu.
Osim pjesnika laureata, koji će govoriti svoje stihove, u programu večeri će nastupiti i prvaci beogradskih pozorišta, baleta i opere.
O Maksimovićevom stvaralaštvu govori književni kritičar iz Beograda Vasa Pavković, a u kulturno-umjetničkom dijelu nastupaju prvaci beogradskih pozorišta, baleta i opere, kao i etno grupa "Trag" iz Banjaluke i trebinjski hor "Tribunia".
Večeri laureata prethodio je nastavak naučnog skupa posvećenog Stevanu Raičkoviću, čijom se posljednjom sesijom danas završava manifestacija.