OSLO - Jedno malo pozorište u Oslu planira da postavi kontroverzni danski komad zasnovan na manifestu norveškog masovnog ubice Andersa Beringa Brejvika, koji je u julu prošle godine u Norveškoj usmrtio 77 ljudi.
"O problemima vezanim za 22. juli mjesecima se naširoko raspravljalo u javnim debatama, ali je jezik koji je dosad korišćen bio u osnovi pravnički, novinarski, a nedavno i psihijatrijski", kazao je za AFP Kaj Johnsen, umjetnički direktor pozorišta "Dramatikkens hus", koji smatra da umjetnost, takođe, treba da ima svoj glas za bolje "razumijevanje i dešifrovanje problema" nastalih ovim napadom.
Pozorište s toga ima namjeru da u oktobru postavi komad koji trenutno priprema danski umjetnički direktor Kristijan Lolike, koji će ujedno i igrati ulogu desničarskog ekstremiste Brejvika.
Predstava "Manifesto 2083", čiji naslov aludira na godinu za koju Brejvik tvrdi da će biti godina u kojoj će njegova ideologija trijumfovati, ima formu monologa zasnovanog na manifestu od 1.500 strana koji je 33-ogodišnji ubica postavio na internet prije nego što je krenuo u svoj krvavi pohod.
Iako je prvo izvođenje predstave predviđeno tek za nekoliko mjeseci, Lolikeovi planovi nailaze na oštre kritike.
U Norveškoj, predstavnik udruženja žrtava Trond Henri Blatman, koji je izgubio sina u napadu, nazvao je projekat "šokantim".
"Nemamo ništa protiv debate o stavovima esktremne desnice. Znamo da će se pojaviti knjige, filmovi, a zašto ne i pozorišni komadi koji će govoriti o napadu", kazao je on, ističući da je za udruženje neprihvatljiv projekat u vidu monologa zasnovanog na Brejvikovom manifestu.
Suočen sa kritikama, Johnsen insistira na važnosti buduće predstave.
"Moramo imati najveće razumijevanje i najveće poštovanje prema onome što proživljavaju porodice žrtava i oni koji su preživjeli, ali to nije bio samo napad na određen broj ljudi, njihove porodice i prijatelje. To je bio napad na društvo u cjelini", objasnio je on.
Brejvik, koji je sebe predstavio kao borca protiv multikulturalizma i muslimanske invazije Evrope, najprije je aktivirao bombu ispred zgrade vlade u Oslu koja je usmrtila osam osoba.
Zatim se, obučen u policijsku uniformu, obreo na ostvro Utoja gdje je sistematski ubio 69 ljudi, uglavnom tinejdžera koji su tu boravili u okviru godišnjeg sastanka podmlatka Laburističke partije.