Ministarstvo civilnih poslova BiH odlučno je da oblast kulturno-historijskog nasljeđa reguliše zakonom kako bi se ono što bolje zaštitilo, kaže Sredoje Nović, ministar civilnih poslova BiH i predsjednik državne Komisije za saradnju sa UNESCO-om.
"Predloženi Nacrt zakona o zaštiti kulturno-istorijskog nasljeđa ima za cilj da sistemski uredi ovu oblast u skladu s Ustavom BiH. Nemoguće je zaštititi kulturno nasljeđe od propadanja bez donošenja zakona koji će urediti ovu oblast", kaže Nović.
NN: Koja sistemska rješenja nudi predloženi tekst zakona?
NOVIĆ: On na sveobuhvatan način reguliše ovu oblast te definiše šta se smatra kulturnim dobrom, svrha zaštite kulturnog dobra, vrste kulturnog dobra, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrima, obaveze i prava vlasnika kulturnog dobra, mjere zaštite i očuvanja kulturnog dobra. Definiše i obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnog dobra, nadležnost Komisije za kulturna dobra, finansiranje zaštite i očuvanja kulturnog dobra i konačno krivične odredbe. Prema tekstu Nacrta zakona Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH nastavlja s radom kao Komisija za kulturna dobra BiH sa zakonom definisanim nadležnostima. Nacrt Zakona objavljen je na web stranici Ministarstva civilnih poslova BiH kako bi se učinio dostupnim za komentare i sugestije svih zainteresovanih subjekata.
NN: Kakve su dosadašnje reakcije na Nacrt ovog zakona?
NOVIĆ: U ovom trenutku postoje različita viđenja u vezi s pojedinim odredbama zakona zbog čega on još nije upućen u proceduru usvajanja. Ministarstvo civilnih poslova BiH je odlučno u tome da se ova oblast zakonom reguliše kako bi se zaštitilo naše kulturno nasljeđe i očekujemo da će se u skorom periodu stvoriti pretpostavke za upućivanje zakona u proceduru usvajanja.
NN: Šta je suština kulturne strategije koju je krajem oktobra, na prijedlog Vašeg Ministarstva, usvojilo Vijeće ministara BiH?
NOVIĆ: Dokumentom je dat pregled stanja u oblasti kulture, definisani ciljevi strategije i date preporuke za unapređenje stanja. Prioriteti i akcioni program kulturne politike u BiH, izvedeni iz postavljenih strategijskih ciljeva, podrazumijevaju: ostvarivanje akcionog programa iz revidirane Strategije razvoja BiH, jačanje sektora za kulturu Ministarstva civilnih poslova BiH u oblasti koordinacije, strateškog planiranja i međunarodne saradnje. Podrazumijevaju i razmatranje mogućnosti formiranja tijela (agencije ili savjeta) za razvoj kulturne politike u BiH, kao i na drugim nivoima (entitetima, kantonima, opštinama) koje bi djelovale u partnerstvu sa ključnim nosiocima strateškog kulturnog razvoja na različitim nivoima. Strategija bi trebalo da unaprijedi koordinaciju između Ministarstva civilnih poslova i entitetskih ministarstava nadležnih za oblast kulture kako bi se zajedničkim radom unaprijedilo stanje u oblasti kulture. Takođe, podrazumijeva uspostavljanje partnerskog odnosa između javnog, privatnog i nevladinog sektora. Osnivanje na svim nivoima zakonodavne i izvršne vlasti komisija i savjeta koji bi sačinili dugoročni plan razvoja kulture u BiH i pratili njen rad. Obavezu da se razmotri potreba donošenja novih ili harmonizacija postojećih zakona iz domena kulturne politike u skladu sa međunarodnim standardima. Dalje afirmisanje multikulturalnosti i kulturnog zajedništva, stalno imajući u vidu kulturno bogatstvo i kulturnu specifičnost u BiH. Između ostalog, strategija podrazumijeva i ulaganje u istraživanje, osvjetljavanje i afirmisanje kulturne tradicije u korist budućnosti, imajući pri tom u vidu činjenicu da je BiH veoma bogata kulturno-istorijskim spomenicima različitih vremenskih perioda i kultura koje bi trebalo zaštititi, revitalizovati i stvoriti uslove za njihovo novo prezentovanje i namjenu koja bi bila i finansijski samoodrživa. Kulturna politika u BiH treba da pruži jednaku šansu svim stvaraocima da na domaćem i međunarodnom planu ostvare najbolje rezultate.
NN: Da li će uskoro biti riješen problem s izgradnjom hotela "Ruža" u Mostaru zbog koje prijeti brisanje stare gradske jezgre s liste svjetske kulturne baštine? Instrukcije smo dobili od UNESCO-a, da li ćemo to uspjeti ispoštovati?
NOVIĆ: Institucije nadležne za rješenje problema u vezi s hotelom "Ruža" su Ministarstvo za prostorno uređenje FBiH i Hercegovačko-neretvanski kanton. Brojni pokušaji da se ovaj problem riješi, koje je pokretala Državna komisija za UNESCO, nisu urodili plodom. Izvješaj iz Kvibeka je vrlo jasan i moramo svi u potpunosti biti svjesni svojih obaveza. Donošenje Zakona o kulturnim dobrima BiH predstavlja pretpostavku da se ubuduće ne dolazi u slične situacije.
NN: Kakvi su planovi Vašeg Ministarstva i Dražvne komisije za suradnju sa UNESCO-om kada je u pitanju regionalni projekat kandidature stećaka na listu svjetske baštine?
NOVAC: S obzirom na to da se nekropole stećaka nalaze ne samo u BiH, već i u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, ideja da se pokrene zajednička inicijativa o upisu nekropola stećaka naišla je na podršku ministarstava za kulturu Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Inicijativa ima veliku vjerovatnoću da bude uspješno realizovana jer je regionalnog karaktera, a u skladu je s međunarodnom saradnjom u oblasti zaštite kulturnog nasljeđa koju promoviše UNESCO. Imajući u vidu da je riječ o regionalnom, međudržavnom projektu, Ministarstvo civilnih poslova, kao državno ministarstvo nadležno za oblast kulture, podržava projekat i u narednom periodu očekujemo da ćemo sa ministarstvima kulture Srbije, Hrvatske i Crne Gore potpisati pismo namjere o zajedničkom učešću u ovom projektu.