Lazar Ristovski, poznat glumac postao je svojevrsni mecena filmske umjetnosti, što je pokazao i time što je prihvatio ulogu patrona prvog filmskog festivala u Banjaluci, pred kojim je, po njegovim riječima, velika budućnost.
"Obišao sam sve svetske festivale od najvećih kao što je Kan, Berlin, Venecija do najmanjih i mogu da kažem da banjalučki festival već uveliko liči na njih. Po načinu organizacije, po programu, po svemu, toliko je uigran da sam stvarno oduševljen. Žena koja je zaslužna za to, vaša Banjalučanka po rođenju, Irena Taskovski je već sada napravila jednu veliku stvar, stvar koja je za poštovanje. Ona je sa svojim timom uradila nešto izuzetno. Ovaj festival postoji zbog publike i u sledećim godinama predstoji da publika taj festival koji je prihvatila i oseti svojim domaćim. Festival treba uključiti i ljude sa filmske škole, ljude koji se profesionalno bave filmom, da ga oni iskoriste kao svoju šansu da naprave svoje prve i buduće korake u svetu filma. To je, na kraju krajeva, smisao BLIFF festivala, koji je na pravom putu da postane jedan ozbiljan festival", izjavio je Lazar Ristovski.
Ristovski je pratio filmski program festivala, pa i izdvojio favorita, koji je, kako se na kraju pokazalo, zaista odnio zaslužno priznanje.
"Dosta filmova sam pogledao u raznim programima, a moj favorit je bio izraelski film 'Posjeta orkestra'. Inače, sam program je bio stvarno izuzetan, sačinjen od filmova koji su festivalski hitovi, pa je publika mogla da vidi sve što je najbolje u tom smislu u svetu napravljeno, najbolje od najkvalitetnijih filmova. Američke blokbastere će publika imati priliku da vidi u bioskopu, ove filmove ne, tako da je festival bio ona prava prilika da se vidi šta su umetnici, pravi filmski autori napravili u protekloj godini u svetu", kaže Ristovski.
Da festival nije bio jedini vid saradnje sa RS, svjedoči i film "Sveti Georgije ubiva aždahu" koji trenutno privodi kraju.
"Sad završavam film 'Sveti Georgije ubiva aždahu', gde sam jedan od producenata i igram glavnu ulogu, koji je zajednički projekat RS i Srbije, gde je Vlada RS dala finansijsku pomoć. Milorad Dodik, premijer RS, imao je sluha za koprodukciju na ovom filmu, kao i za festival, jer veliki filmovi i veliki festivali se ne prave bez političke podrške, bez podrške države, tako da je vrlo važno što nam je on ukazao i nadam se da će to biti i ubuduće", rekao je Ristovski.
On je u svojoj bogatoj glumačkoj karijeri odigrao preko 3.000 predstava i više od 40 filmova i TV serija, u kojima je mahom dobijao glavne uloge. Pozorišnu karijeru obilježile su mahom glavne uloge, a iako ga publika pamti po ulogama odlučnih i principijelnih junaka, Ristovski se okušao u svim žanrovima i, kako sam kaže, ne može da odredi kojem u stvari najviše pripada.
"U pozorištu sam od velikih dramskih uloga igrao svašta, od Hamleta, kojeg sam igrao davno u Beogradu u režiji Ižije Mentla, oskarovca, do velikih komedija. Igrao sam sve, a ono što je meni bliže, tu ne bih mogao da se odredim, zato što od projekta do projekta glumac ima neke svoje motive koji ga vuku da mu nešto bude draže da radi, a nešto mu je manje drago. Trudio sam se uvek da u nekim najdramskijim ulogama pronađem komične valere i obrnuto da u nekoj ulozi koja je izuzetno komična zaustavim vreme i nađem ozbiljniju notu. Velike stvari se stvaraju upravo na tim klackalicama između tragičnog i komičnog i tu ko pronađe magičnu formulu taj je uspeo", dodao je Ristovski.
Sve je počelo kada je nakon završene učiteljske škole upisao Akademiju dramskih umetnosti u Beogradu, iako je malo trebalo da gluma ne bude njegov put.
"Kad sam došao u Beograd, davnih godina, hteo sam da studiram DIF, fakultet za fizičko, što nema nikakve veze s glumom. Desilo se da sam glumac, a mogao sam da budem i nešto drugo. Tada sam mislio da je gluma posao koji nekako donosi dosta para s malo truda, da ću da zarađujem pare, što bi rekao moj stric, na kreveljenje. Ispostavilo se da je gluma vrlo težak posao, kao što je i svaki posao, ako čovek želi da se njim bavi profesionalno. Gluma je vrlo, vrlo težak i zahtevan posao, pa sam se u tom smislu prevario, nema mnogo para, ali ima mnogo truda", kaže Ristovski.
Na svom putu ka vrhu Lazar se ne samo pokazao, nego i dokazao kroz glumu i režiranje, ali i kroz pisanje. Vlasnik je producentske kuće "Zillion", a objavio je dva romana "Kako sam dobio 'Oskara'" i "Belo odelo", po kojem je snimljen film koji je bio jugoslovenski kandidat za nagradu američke Akademije za filmsku umjetnost i nauku. Na festivalu "Panorama evropskog filma" u Atini ovaj film osvojio je nagradu kao najbolji film u evropskoj konkurenciji. Lazar Ristovski za sebe, ipak, skromno kaže da je samo glumac.
"Ono što sam ja i što je moje zanimanje to je gluma. Ja sam samo glumac, a ostalo su, kao u šahu, iznuđeni potezi. To što sam producent, što sam režirao 'Belo odelo', što sam napisao te dve knjige i tako dalje sve je to višak kreativne energije koju sam usmerio na neke druge stvari. Zanat kojim ja vladam jeste glumački zanat", priča Ristovski.
Od svih filmova u kojima je igrao, među kojima su veoma zapaženi bili "Mali svet" , "Boomerang", " Balkanska pravila" , "Vizantijsko plavo", "Tito i ja", najradije se sjeća uloge Crnog iz filma "Underground", koji je odnio "Zlatnu palmu" na kanskom festivalu, a Lazaru obezbijedila uloge u stranim filmovima kakav je "Druga žena" italijanskog režisera Uga Kitija.
"Uloga u 'Undergroundu', gde sam glumio Petra Poparu Crnog, mi je napravila tu neku internacionalnu karijeru. Ima tu dosta nekih meni dragih filmova kao što su "Tito i ja", na primer, pa onda moj film, sudbinski, kako ja volim da kažem, koji me je obeležio, u kojem sam i producent i reditelj i glumac 'Belo odelo'. Igrao sam mahom glavne uloge i na filmu i u pozorištu i te glavne uloge koštaju, možda zato nisam odigrao mnogo naslova, mnogo toga sam i odbijao iz raznih razloga", izjavio je Ristovski.