LONDON - Rukopisi i crteži čuvenog pisca Franca Kafke koji se čuvaju u trezorima švajcarske banke UBS više od 50 godina biće iznijeti zbog pravne bitke oko vlasništva, piše "Dejli telegraf".
Četiri sefa u kojima su crteži i rukopisi biće otvoreni u ponedjeljak, piše švajcarski list "Noje cirher cajtung".
Banka UBS nije željela da komentariše. Otvaranje sefova u Cirihu uslijedilo je nakon slične akcije u dvije banke u Tel Avivu prošle sedmice, nakon što im je izraelski sud naredio da iznesu Kafkine radove iz sefova.
Kafika zaostavština je u srcu sudske bitke oko vlasništva između izraelskih vlasti i sestara Hofe, koje tvrde da su naslijedile Kafkinu imovinu od svoje majke Ester Hofe.
Ester Hofe bila je sekretarica Maska Broda, bliskog prijatelja Kafke kome je autor povjerio da zapali sve njegove rukopise i djela nakon smrti.
Brod je odlučio da ga ne posluša i umjesto toga objavio njegove radove i zavještao originale svojoj sekretarici Ester Hofe. Kako je Brod emigrirao u Izrael 1939. godine bježeći od nacista, država Izrael sada tvrdi da je ona vlasnik Kafkinih dokumenata.
U Izraelu je u toku suđenje na kome treba da se utvrdi da li su sestre Hofe pravi vlasnici i nasljednici Kafkine zaostavštine.
Kafka, koji spada u najuticajnije pisce sa početka 20. vijeka u Evropi, rođen je u Pragu u porodici bogatih njemačkih Jevreja u tadašnjoj Austrougarskoj. Njegovi romani i kratke priče postali su poznati tek nakon njegove smrti.
Njegova djela "Proces" /1925/, "Zamak" /1926/ i "Amerika" /1927/ kao i kratke priče među njima "Metamorfoze" /1915/ i "U kažnjeničkoj koloniji" /1914/ danas se ubrajaju u najznačajnija djela književnosti.
Kafkina djela prikazuju sivu i banalnu svakodnevnicu kao enigmatsku i alogičnu stvarnost ispunjenu strepnjom, u kojoj su likovi, pritisnuti osjećajem krivice i zbunjenosti, neprestano izloženi prijetnji birokratskih sila kojima ne mogu dokučiti izvor ni motiv.
Sam Kafka vodio je usamljenički život i nikada nije bio shvaćen ni prihvaćen u društvu.