Strip u BiH se još ili poistovjećuje sa šund literaturom ili se smatra da je početkom rata izumro i da to više niko ne čita, a pogotovo ne crta, kaže Milorad Vicanović, jedan od najpoznatijih strip crtača u RS.
Strip autori iz BiH slažu se da je ova umjetnost na neki način zapostavljena kod nas, teško je publikovati radove, ali u odnosu na prethodne godine interesovanje za strip se povećava.
Vicanović kaže da je danas situacija na ovom polju umjetničkog izražavanja bolja nego prije nekoliko godina, a pojavljuje se sve više mladih koji se bave stripom.
"Internet još igra veliku ulogu jer je omogućio kontakt i razmjenu informacija. Takođe, u nedostatku mogućnosti objavljivanja radova pružio je mogućnost da se ti radovi u nekom obliku, ipak, prikažu zainteresovanima", naveo je Vicanović.
Prema njegovim riječima, pored "Salona stripa" u Laktašima, bilo je još manifestacija posvećenih stripu u Sarajevu, gdje se široj javnosti moglo pokazati da strip-autora u BiH ima i da rade.
Vicanović je i organizator "Salona stripa" i, kako on kaže, ova manifestacija je pokušaj da se strip popularizuje, da se povežu domaći autori, da se upoznaju i s autorima iz okruženja, ali i da se izbore za svoje mjesto.
"Svi autori stripa u BiH koji su uspjeli nešto da izlože i pokažu, uglavnom su to uspjeli samo u sredinama u kojima žive", kaže on.
Ovaj strip-autor kaže da je trenutno pri kraju registracija Udruženja strip-autora i obožavaoca stripa RS što će, kako se nadaju zaljubljenici u ovu umjetnost, omogućiti da sve bude na višem nivou.
Vicanović takođe kaže da veliki broj ljudi radi za francuske i američke izdavače, da su u tim zemljama poznati i priznati, međutim, u BiH skoro pa da se ni ne zna za njih.
Filip Andronik, jedan od najpoznatijih bh. strip-autora, bavi se crtanjem stripova već duži niz godina, vlasnik je prve bh. web stranice posvećene stripovima i, zajedno sa Emirom Pašanovićem, je pokretač Družbe bh. strip crtača i čitača "Stripoteka".
"Pitate li pasioniranog čitaoca on će reći da je situacija loša jer uz 'Zagora' i 'Alana Forda', stripove koji su prestali biti interesantni prije 20 godina, na našem tržištu je nemoguće kupiti strip. Pitate li pasioniranog crtača stripova on će vam reći da je strip individualna zabava i da se stripovi mogu crtati i u državi koja ih ne objavljuje", objašnjava Andronik.
On dodaje da su to dvije krajnosti, a da siva sredina glasi "stripova nema jer ih niko ne objavljuje, a ne objavljuje ih jer ih niko ne čita".
Andronik je istakao da je strip prilično mlada umjetnost u poređenju s tradicionalnim umjetnostima poput slikarstva i književnosti pa ga društvo smatra nezrelim i neozbiljnim.
"U svijetu stripa, pa čak i domaćem, postoje vrsni autori, koji sami moraju da se bore za priznanje vlastite umjetnosti. Slična situacija je i sa izdavanjem radova, često je sam autor taj koji mora objavljivati vlastiti materijal ili pokušati naći izdavača", rekao je on.
Andronik kaže da u BiH nijedan od izdavača nema plan izdavanja stripova kako za mlađu, tako ni za stariju publiku, kao i da je on bio prinuđen izdati sam prvi album višestruko nagrađivanog stripa "Amnezija, superjunak s problemom sa pamćenjem".
Ovaj strip-autor smatra da se može živjeti crtajući za izdavače iz Francuske i Amerike, ali veoma teško crtajući samo za razonodu.
Duško Vučković, koji vodi školu stripa "Kljun" koja djeluje u Banjaluci, kaže da ne razumije zašto je problem ubaciti šlajfnu stripa u dnevne novine. Objašnjava da ako se uđe u malo dublju analizu, to što stripa nema u štampanim medijima u BiH jeste pomalo i simptom jednoumlja koje po svojoj prirodi, kao stanje duha, zaobilazi strip kao nešto provokativno, drugačijeg mišljenja, ismijavačko.
"Ovdje je vrhunski strip oduvijek gajen s naročitim poštovanjem kako ljubitelja, tako i profesionalaca. Što se publike tiče, ona je bila usko profilisana na italijansko i francusko/belgijsko tržište. Jedan kuriozitet u prilog tome koliko smo specifično tržište bili je činjenica da najčitaniji strip svih vremena kod nas 'Alan Ford' nikada nije naišao na uspjeh, osim u matičnoj Italiji i bivšoj Jugoslaviji", kaže Vučković.
Vučković dodaje da mladim ljudima koji žele da se bave stripom u njihovom profesionalnom razvoju nedostaje dobar mentor, kao i da je on to morao da bude sam sebi.
"Može se reći da se u posljednjih nekoliko godina, ipak, nešto dešava na ovom polju, s obzirom na to da ima nekolicina strip-autora koji su objavili samostalno svoje strip-albume ili već rade za strano tržište. Ali i dalje izdavaštvo u BiH ne primjećuje strip", smatra Miroslav Slipčević, strip-autor iz Bihaća.
On kaže da bh. strip-autori svoje radove uglavnom publikuju na smotrama i salonima stripa.
Interesovanje
Filip Andronik, strip autor iz Sarajeva, kaže da strip, kao i umjetnost uopšte, nije ni pretjerano dobro plaćen ni atraktivan posao, te da iz tog razloga ne privlači mnogo mlade autore.
"Ako se u mladim autorima i pojavi iskra interesovanja za strip, oni relativno brzo odustanu od tog posla kada shvate da crtati stripove znači provoditi mnogo vremena sam za crtaćim stolom", smatra Andronik.
On kaže da iz tog razloga mnogi bh. strip- crtači kroz različite manifestacije šire svijest kako čitaoca, tako i crtača, o tome šta je strip.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.