Dugo očekivana izložba poznate srpske slikarke Milene Pavlović-Barili je u Muzeju savremene umjetnosti RS u Banjaluci otvorena u četvrtak naveče uz prisustvo mnogobrojnih zvanica iz Republike Srpske i Srbije.
Postavka ove umjetnice se smatra jednim od najznačajnijih projekata kojim se Srbija prezentuje u svijetu.
"Ovo je prilika da posjetoci vide čaroliju i imaginaciju koju je misteriozna i nevjerovatna dama podarila svom narodu, Evropi i svjetskoj kulturi. Tako se prezime njene majke Pavlović i njenog oca Barili našlo u svim svjetskim enciklopedijama", rekla je Ljiljana Labović-Marinković, direktorica Muzeja savremene umjetnosti RS (MSU RS).
Njen život i uspjeh u Italiji, Francuskoj i Americi, za svega 36 godina, koliko je trajao, impresivan je. Milena Pavlović-Barili je bila dizajner njujorškog "Vougea" i scenograf brodvejskih premijera, a u Banjaluci se sve to pokušava da prikaže na oko 80 njenih slika, pedesetak arhivskih fotografija iz porodičnih albuma, kao i bronzani odljevak slikaričinih ruku, haljine i cipele.
"Predstavljene su i privatne fotografije iz kojih se može steći utisak o njenom životnom stilu, a posebno je lijepo što su izloženi neki njeni lični predmeti", rekla je kustosica izložbe Lana Pilipović.
Na izložbi se mogu vidjeti radovi iz svih faza stvaralaštva: rana faza, zrela faza u Parizu, modne ilustracije i dva izuzetna autoportreta iz Amerike. Prikazana je i minhenska faza, u kojoj je usvajala tehnike slikarskog zanata i radila autoportrete i seriju modnih crteža koji su značajni i imaju poseban kvalitet. Prikazano je i nekoliko crteža pod uticajem secesije uz mnoštvo detalja.
"Zrela faza nastaje u Parizu, kada se okreće simboličnom i melanholičnom slikarstvu koje ima nježno plavi kolorit. Bila je u stalnom preispitivanju u životu prenoseći snove, patnje na slike", istakla je Pilipovićeva.
U kasnijem periodu, crtež postaje konkretniji i intenzivniji. Često je slikala autoportrete i stavljala neke elemente koji se ponavljaju, čime je izgradila svoj stil.
"Milan Balaban, ambasador BiH u Makedoniji, na otvaranju izložbe Mileninih radova prošle godine u Skoplju animirao je Labović-Marinkovićevu za pokretanje izložbe u Banjaluci, a ona je kasnije došla u Požarevac i pola godine smo radili na koncepciji i izboru radova. Prostor je fenomenalan i zahvalan za Milenu, jer svaka njena faza traži poseban prostor. Sva djela su iz našeg fonda, a imali smo izložbe po Evropi. I danas je veliko interesovanje za njena djela", rekla je Jelica Milojković, muzejski savjetnik Galerije Milene Pavlović-Barili iz Požarevca.
Ovaj veliki događaj za Banjaluku nisu htjele da propuste ni mnoge ličnosti iz javnog i kulturnog života grada na Vrbasu. Poseban gost je bio Predrag Marković, ministar kulture Srbije, koji je rekao da Milenu u Požarevcu svojataju njenom zaslugom, jer se iz svih dijelova svijeta vraćala kući. On je rekao da je Milena u kratkom životu mnogo uspjela i da u njenim crtežima i slikama gradova u kojima je živjela nema. Ona je, nastavlja Marković, vodila računa o ljudima i likove koje je vidjela pomiješala je sa slikarskim pravcima koji su bili oko nje i uzorima koje je imala u Italiji. Tako je stvorila likove iz snova.
"Kada neko živi tako kratko, tako intenzivno, toliko problema ima i voli, a uspeva da stvori u situaciji jednog nestabilnog vremena, sramota je da mi govorimo o ekonomskoj krizi, kada je ona preživela i onu iz 1923. i 1939. i Drugi rat. Uz sve to, stvorila je toliko slojevito delo da možete u različitim situacijama da ga tumačite tako što ćete prepoznavati različite lepote. Svi delovi njenog opusa čine jednu kompaktnu celinu", rekao je Marković, naglasivši da će ovu izložbu Srbija predstaviti u Briselu kao najbolji izbor Srbije za predstavljanje Evropi.
Marković se osvrnuo i na političku situaciji i specijalne veze RS i Srbije
"Šta će nama specijalne veze RS i Srbije, kad mi imamo istu umetnost i isto interesovanje, što nema nikakve veze sa nacionalnošću, već sa zajedničkim nasleđem", rekao je Marković.
Izložbi su prisustvovali i predstavnici grada Požarevca, među kojima i Miomir Ilić, predsjednik Skupštine grada.
"Požarevac i Banjaluka su gradovi otvorenog srca i u tom smislu prijateljstvo koje se gradi niz godina odvijaće se nakon ove izložbe još brže i bolje", rekao je Ilić.
Oduševljeni opusom slikarke bili su i Emil Vlajki, potpredsjednik RS, Anton Kasipović, ministar prosvjete i kulture RS, i Milena Davidović, supruga gradonačelnika Banjaluke.
"Ovo je veliki izazov za ljude koji godinama priređuju izložbe visokog ranga. Nisam siguran da sam dovoljno kompetentan da ocijenim domet ove izložbe, ali je osobni dojam da je ovo najbolje što možemo vidjeti", rekao je Kasipović.
Među prisutnima su bili i učesnici Međunarodne kolonije gradova partnera Banjaluke, među kojima i Zdravko Joksimović, jedan od najboljih vajara Srbije.
Eksponati su u Muzej savremene umjetnosti RS "stigli" iz fundusa Fondacije "Milenin dom", Galerije Milene Pavlović-Barili iz Požarevca, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, odnosno Ministarstva spoljnih poslova Srbije. Izložba će trajati do 1. avgusta.
Ivo Andrić
Predrag Marković je naglasio da je Srbija najviše uložila u obilježavanje godišnjica u čast srpskih velikana, među kojima je i Ivo Andrić, kojem je bio i posvećen sajam u Lajpcigu, ali i čitav niz pozorišnih predstava, izložbi i drugih manifestacija.
"Andrić je zajedničko nasleđe RS i Srbije, ali često ne možemo da uživamo u tim zajdničkim nasleđima jer se stalno pitamo čija su", rekao je Marković.
Biografija
Milena Pavlović-Barili je rođena 5. novembra 1909. u Požarevcu kao jedino dijete Danice Pavlović i italijanskog pjesnika Bruna Barilija i bila je izuzetna pojava između dva svjetska rata. S majčine strane je pripadala lozi Karađorđevića, a s očeve velikoj umjetničkoj porodici Barili iz Parme. Od najranijeg djetinjstva je putovala s roditeljima po Evropi, ali se uvijek vraćala u Požarevac i Beograd. Osnovno slikarsko obrazovanje je dobila u Beogradu, gdje s 13 godina upisala na Kraljevsku umjetničku školu, a nastavila studije slikarstva na "Akademie der bildenden Künste" u Minhenu. Međutim, napustila je Akademiju jer je bila suviše konzervativna za Milenino poimanje umjetnosti. U Londonu je živjela godinu i po dana i 1931. godine imala izložbu u jednoj od najznačajnijih londonskih galerija "Bloomsbury". Nakon boravka u Londonu otišla je u Pariz, gdje je s prekidima ostala sve do 1939. godine. Godine 1939. otišla je u Njujork i ostala u njemu zbog početka rata u Evropi. Počela je da radi ilustracije za modne časopise i velike modne kuće, kao i brojne portrete ugledne njujorške klijentele i članove kraljevskih porodica. Posebno je značajna saradnja s kasnije čuvenim kompozitorom Đan Karlom Menotijem, za čiji je balet "Sebastian" radila kostime. Tajno se vjenčala 1943. s mladim američkim oficirom avijacije Tomasom Goselinom. Kada je dobila novu narudžbu, kostime za balet "San ljetne noći", 6. marta 1945. iznenada je umrla od srčanog udara. Po mišljenju nekih, za umjetnicu su bile kobne posljedice nezgodnog pada s konja, a po mišljenju drugih, srčani udar. Urna s Mileninim posmrtnim ostacima je prenesena u Rim 1947. godine, gdje su kasnije sahranjeni i njeni roditelji, Danica i Bruno. U znak sjećanja na Milenu, Đan Karlo Menoti je napisao operu "The Saint of Bleecker Street".