Kada jedna institucija služi umjetnosti tačno 14.600 dana ili 2.080 sedmica, odnosno 480 mjeseci ili kraće 40 godina, onda to dovoljno govori o njenom kvalitetu i značaju koji uživa u društvu.
Ta institucija je Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske (MSU RS) u Banjaluci, koji ove godine puni četiri decenije postojanja, a cijela ova godina biće u znaku proslave tog velikog jubileja.
Kroz vrata MSU RS prošle su hiljade posjetilaca i ljubitelja umjetnosti, svoje radove su izlagala gotovo sva velika umjetnička imena naše države, ali i zemalja regiona, a neki od mladih umjetnika svoje prve postavke s ponosom su mogli da izlažu u prostorijama ove kulturne institucije.
"Specifičnost ove institucije je u tome što je njena razvojna etapa trajala od jednog strašnog zemljotresa, koji se 1969. godine desio u našem gradu. I kada se u to vrijeme u naš grad stizali lijekovi, ćebad, hrana i sve ono što je neophodno porušenom gradu, udruženje likovnih umjetnika bivše Jugoslavije kontaktiralo je sa svojim kolegama u Banjaluci i tražilo je način kako da i ono pomogne", kaže Ljiljana Labović-Marinković, direktorica MSU RS.
Labović-Marinkovićeva dodaje da su u to vrijeme važnu ulogu odigrali slikari Kemal Širbegović i Mersad Berber, koji su zajedno sa Vidosavom Grandić, istoričarkom umjetnosti, napisali niz pisama koja su otišla na nekoliko stotina adresa u bivšoj Jugoslaviji, ali i Evropi.
"Nedugo nakon toga iz cijele bivše Jugoslavije, kao i Evrope, prije svega Njemačke, počele su da stižu umjetnine. Kada su došla ta djela, nisu imali gdje da ih pohrane. Grad Banjaluka je tadašnju autobusku stanicu, koja je bila na mjestu današnjeg MSU RS, odlučio da izmjesti u predgrađe, a da objekat u centru grada bude Umjetnička galerija", pojasnila je Labović-Marinkovićeva.
Umjetnička galerija u Banjaluci osnovana je 1971. godine, a 1981. je smještena u adaptirani objekat austrougarske željezničke stanice, izgrađene 1891. godine. Kao takva je do 2004. godine postojala kao ključna institucija likovne umjetnosti RS.
Nakon 33 godine, opsežnošću svojih zbirki i značajem koji je imala i ima, kako za likovnu baštinu, tako i za savremenu umjetničku produkciju, Galerija je odlukom Vlade RS 10. februara 2004. godine preimenovana u Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske.
"Ovo preimenovanje se može izdvojiti kao najvažniji trenutak u istoriji ove institucije", kaže direktorica ovog muzeja.
U novembru 2007. godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH dodijelila je MSU RS status nacionalnog istorijskog spomenika BiH.
Čitava misija MSU RS, dodaje Labović-Marinkovićeva, najviše se zasniva na duhovnom obogaćivanju pojedinaca kroz predstavljanje savremene umjetničke produkcije, odnosno upoznavanje s vizuelnom umjetnošću lokalne, regionalne, pa i međunarodne moderne i savremene umjetnosti.
"Zahvaljujući činjenici na osnovu koje se MSU RS smatra centralnom muzejskom institucijom, kao fundamentalnoj u kulturi jedne sredine, omogućeno je preimenovanje naziva ustanovi koja je od samog osnivanja bila muzejskog karaktera, čime je omogućena njena centralna aktivnost u RS", istakla je Labović-Marinkovićeva.
U okviru MSU RS djeluju četiri odjeljenja i to: Odjeljenje zbirki, Odjeljenje dokumentacije, Odjeljenje za pedagoški rad i Odjeljenje za izložbene i programske djelatnosti, dok Odjeljenje za matičnu djelatnost tek treba da standardizuje i sistematizuje svoj rad.
Fundus MSU RS broji oko 2.000 eksponata podijeljenih u tri najvažnije zbirke i to: zbirke bosanskohercegovačke umjetnosti, zbirka jugoslovenske i zbirka svjetske umjetnosti.
"Od bh. odnosno jugoslovenskih umjetnika vrijedi istaći da muzej u svojoj kolekciji baštini djela: Ratka Lalića, Mersada Berbera, Radovana Kragulja, Milivoja Unkovića, Đure Serdara, Julija Knifera, Branka Miljuša, Petra Omčikusa... U svjetskoj zbirci posjeduje djela Pjera Alešinskog, Hainca Maka, Ota Pinea i drugih", objasnila je Labović-Marinkovićeva.
Početak obilježavanja jubileja bio je u znaku "Izložbe na otvorenom", koja obuhvata 40 džambo plakata sa 40 različitih djela iz fundusa ovog muzeja, pa tako prvi put u istoriji grada na Vrbasu traje jedna tako velika izložba na otvorenom.
Cijela godina biće u znaku mota "Idem u muzej. Ja sam savremen/a", a proslava jubileja nastavljena je i postavkom "Multioriginali", koja je otvorena 10. februara.
"Htjeli smo skrenuti pažnju na datum preimenovanja Galerije u MSU RS, koji je bio 10. februara, s ciljem da u sljedećim godinama planiramo proslavljati samo taj datum", navela je Labović-Marinkovićeva.
Posjetioci ovog muzeja imali su priliku da posljednjih šest godina, od njegovog preimenovanja, uživaju u izvanrednim ostvarenjima savremene umjetnosti. Kroz medije i performanse predstavili su se brojni umjetnici koji su oduševili, a neki i šokirali banjalučku javnost.
"Postoje umjetnici koji šokiraju, kao što je to bio slučaj sa Živkom Grozdanićem, koji je napravio ogroman krst u centralnom prostoru muzeja i stavio meso u teglama koje je bilo poliveno crvenom tečnošću da asocira na krv. Poruka umjetnika je bila stradanje čovjeka na krstu, a u tom mesu se može prepoznati i rudar i doktor nauka, jer svi na isti način stradamo u našem životu i jednako smo žrtve kad se nečem predajemo", dodala je Labović-Marinkovićeva.
Prema njenim riječima, to je bilo preagresivno za neke posmatrače, ali ovakve i slične stvari odlično prihvataju mlađe generacije, koje sve više posjećuju MSU RS.
"Jesenji salon"
Među blistavim trenucima MSU RS izdvaja se i manifestacija pod nazivom "Jesenji salon", koji je bio pokrenut još 1961. godine na inicijativu banjalučkih umjetnika, a 1974. godine prerastao je u međunarodnu manifestaciju.
Svojim dugogodišnjim trajanjem je postao značajno i primjetno bijenale u tadašnjem širem jugoslovenskom kontekstu. Mnogi značajni umjetnici bivše Jugoslavije su učestvovali na ovom bijenalu u periodu od 1961. do 1990. godine. Među njima su bili: Radomir Damjanović, Sanja Iveković, Tomislav Gotovac, Dragan Nuša i Srečo, Vojislav Stanić, IRWIN, Vlado Martek, Raša Todosijević, Era Milivojević, Jusuf Hadžifejzović, Nusret Pašić i drugi.
Na salonima su otkupljivana djela i dodjeljivane otkupne nagrade. Djela su pripala kolekciji Umjetničke galerije i postala njeni najreprezentativniji izlošci.
Prostor
Ukupan prostor MSU RS iznosi 3.033 kvadratna metra, raspoređen na podrumski, prizemni, spratni i potkrovni dio objekta. U prvom su smješteni manja stolarsko-bravarska radionica i depo za čuvanje umjetnina. Depo zauzima i dio spratnog prostora, gdje su još i klub za predavanja i kancelarije. U potkrovlju se nalazi biblioteka s oko 4.000 knjiga iz oblasti istorije umjetnosti, teorije umjetnosti i filozofije i kataloga, te prostori predviđeni za restauratorsko-konzervatorski studio i fotoatelje.
Član ICOM-a
Od 2006. godine MSU RS je postao punopravni član organizacije Međunarodnog savjeta za muzeje (ICOM), čije članstvo podrazumijeva još veću saradnju na međunarodnom nivou sa sličnim muzejskim institucijama. Bitno je spomenuti i izdavačku djelatnost MSU RS, kao i multimedijalne manifestacije poput "Noći muzeja".
"Multioriginali"
Izložba pod nazivom "Multioriginali" otvorena je u četvrtak naveče u MSU RS povodom 40 godina postojanja. Na izložbi su predstavljene grafike sedme i osme decenije 20. vijeka, fotografije, printovi i video-radovi iz fundusa Muzeja.
Postavku je otvorio Anton Kasipović, ministar prosvjete i kulture RS, koji je najavio da će resorno ministarstvo u narednom periodu aktivno raditi na osnivanju fondacije za pomoć umjetnicima i umjetničkom stvaralaštvu RS.
"Posebno me raduje što mladi ljudi, koji su u sjajnoj prilici da sa obrazovanjem koje imaju, ljubavlju prema umjetnosti, entuzijazmom koji nose, a na temelju sjajnog iskustva koje imaju njihove starije kolege, mogu da prave nove decenije u ovoj kući", rekao je Kasipović.
Direktor MSU RS Ljiljana Labović-Marinković je naglasila da je fundus ovog muzeja bogat, ali i siromašan u odnosu na 21. vijek, zbog čega bi "trebalo izdvajati više novca za otkup umjetničkih djela i u ovom i u drugim muzejima".
Kustoskinja postavke "Multioriginali" Žana Vukičević je navela da jezgro grafičke zbirke MSU RS čine djela koja se odnose na umjetnost BiH, ali i na šire područje bivše Jugoslavije.
Orden viteza
Ljiljana Labović-Marinković, direktorica MSU RS, 2008. godine je ovjenčana ordenom viteza umjetnosti i književnosti, a ovo visoko francusko priznanje zaslužila je zbog svog predanog rada i zalaganja na širenju i njegovanju kulture i umjetnosti.
Orden viteza, jedno od najznačajnijih počasnih odlikovanja Republike Francuske, kako je istakla, može dobiti svaki Francuz ili stranac koji radi ili se angažuje na širenju kulture, a u inostranstvu se dodjeljuje osobama koje su naročito doprinijele širenju i razvoju bilateralnih odnosa u kulturi i umjetnosti.
"Orden sam dobila zato što sam posvećena radu u kulturi i zato što muzej ima sjajne kustose i umjetnike koji ovdje izlažu svoja djela. Ovaj orden je dobila kultura RS", izjavila je tada Labović-Marinkovićeva.