LONDON - Istoričare umjetnosti godinama je interesovalo kako zapravo izgleda Leonardo da Vinci.
Renesansni genije nije iza sebe ostavio autoportrete iz mladosti, iako su stručnjaci dugo vremena smatrali da je svoj lik umetao i na svoja platna. Sada, jedan stručnjak ima uzbudljivu, novu teoriju - Da Vinci je naslikao samog sebe - i to dva puta - na jednoj od najpoznatijih slika svih vremena - "Tajnoj večeri".
Ross King, autor međunarodnog bestselera "Brunellesći's Dome" (Bruneleskijeva kupola) verije da je Leonardo svoj lik iskoristio kao inspiraciju za apostole Tomu i Jakova Zevedejeva na 500 godina staroj fresci u Milanu.
Njegov dokaz djelimično se zasniva na malo poznatoj pjesmi iz 1490 -ih, vremena kada je Da Vinci radio na "Tajnoj večeri". Njen autor Gasparo Viskonti bio je prijatelj umjetnika i u pjesmi se na duhovit način podsmijeva neimenovanom umjetniku što je svoj potret umetnuo u slike, "i pored toga što je zgodan".
Priče o ljepoti Da Vincija su ostale zabilježene još od 16. vijeka i djela Đorđa Vazarija koji je slikara opisao kao biće koje je nebo obdarilo ljepotom i talentom. A, na fresci Toma ima podignut prst u gestu koji, ako je suditi prema Da Vincijevim savremenicima, liči na Leonardov.
King takođe ukazuje na crtež crvenom kredom, za koji se vjeruje da je portret Da Vincija iz oko 1515. godine. Na portretu, koji je uradio jedan od njegovih učenika, vidi se klasično lijep muškarac sa grčkim nosem, talasastom kosom i dugom bradom koja je bila rijetkost za Italijane 15. vijeka.
Na "Tajnoj večeri" Toma, koji sijedi desno od Hrista, i Jakov Zevedejev (drugi s lijeva) podsjećaju na taj lik - svojim nosevima, kosom i bradom.
"Tajna večera je jedino djelo koje niko - ni laik ni akademik - nije pokušao da identifikuje kao Leonardov portret", rekao je King britanskom listu "Indipendent".
Kingovo najnovije istraživanje o Leonardu i "Tajnoj večeri" biće objavljeno krajem avgusta u Britaniji.
Danas je malo toga ostalo očuvano od Leonardovog originalnog murala koji se nalazi u crkvi Santa Marija djela Gracija. Slika je preživjela bombaški napad saveznika u Drugom svjetskom ratu, nakon čega su vlažni zidovi doveli do propadanja freske i spornih restauracija.
U svojoj knjizi King navodi da je pronalaženje Leonarda na slikama postalo omiljena zabava. On dodaje da je najpoznatiji, kako se do sada vjerovalo, autoportret umjetnika crvenom olovkom zapravo urađen 1490-ih, kada i "Tajna večera" i da zbog toga ne može biti riječi o autoportretu.
Stručnjak za Da Vincija, Charles Nicole smatra da bi se od svih apostola Leonardo najviše identifikovao sa Nevjernim Tomom, jer je "vjerovao u postavljanje pitanja, umjesto u prihvatanje onoga što mu ljudi kažu".