SARAJEVO - Danas muzeji u svijetu koriste različita sredstva i metode da bi išli u korak s vremenom, koriste digitalne tehnologije, otvaraju suvenirnice poput šoping-centara, razvijaju programe za različitu publiku, i tako sve češće i glasnije, pored one tradicionalne, obrazovne, kulturne i naučne, naglašavaju zabavnu ulogu muzeja.
Ovo je za "Nezavisne" kazala Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH iz Sarajeva.
Upravo u ovoj ustanovi, koja je do 1993. godine nosila naziv "Muzej revolucije", skoro je pokrenuta igra "Stazama revolucije Historijskog muzeja" u okviru koje posjetioci sami rješavaju izazovne zadatke, obilaze eksponate i usput dosta toga nauče. Riječ je o "Urbanoj igri", koju je u organizaciji Gete instituta iz Sarajeva, a u sklopu Actopolis projekta realizovao Fadil Hamzić.
"To je u stvari test koji dobiju takmičari na početku igre, sa četiri zadatka i finalnim zadatkom. Neko podsjećanje na Titovo vrijeme i zadatke koje smo nekada učili u školama. Posjetioci sami rješavaju sve, bez ikakve pomoći hodajući muzejem i gledajući postavke, a u muzeju zaista dosta toga ima da se nauči", kazao je Hamzić, naglašavajući da je "Urbana igra" u Historijskom muzeju nedavno organizovana, a postoji indicija da se ista stvar ponovi i tokom sljedećeg mjeseca, tako da testovi sa različitim pitanjima budu praksa daljeg rada Historijskog muzeja. Stoga je direktorica ove institucije govorila o tome koliko je danas potrebno izmišljati zabavnije i pristupačnije načine kako bismo privukli ljude u muzeje.
"Inspirisani Olimpijskim igrama 2012. godine, krilaticu 'Brže, jače, više' iskoristili smo za naziv jednog muzejskog projekta nazvavši ga 'Jači, moderniji, privlačniji muzej'. Od tada do današnjeg dana stalno težimo postignuću tog cilja - da muzej učinimo zanimljivim i privlačnim mjestom za različitu publiku", govori Hašimbegovićeva.
Ona naglašava da kulturna ustanova na čijem je čelu politikom otvorenog muzeja, muzeja pristupačnog i dostupnog svima - kontinuirano radi na obrazovanju nove muzejske publike.
"Prvi smo organizovali 'History fest', prvi 'Muzej market' bio je u Historijskom muzeju, u saradnji sa lokalnim umjetnicima pokrenuli smo muzejsku suvenirnicu koja je postala prepoznatljiva u gradu, pretvorili smo mračne i nedostupne kolekcije u otvorene depoe omogućavajući posjetiteljima da zavire u skriveni muzejski svijet", ističe Hašimbegovićeva, dodajući da osim nabrojanog često organizuju koncerte i druge netipične sadržaje koji dovode novu publiku jer joj muzej čine zanimljivim mjestom, mjestom susreta, razgovora, učenja, druženja i zabave.
Ovim, ponosno naglašava Elma Hašimbegović, Historijski muzej BiH konstantno pomjera granice u bh. muzejskoj praksi.
"Zapravo, mi samo koristimo vlastite resurse, muzejske zbirke i muzejski prostor, prilagođavajući jezik ukusima i potrebama nove publike - jer se zapravo urbani gejmeri, kao i tragači za blagom u slučaju najmlađe publike, susreću sa svim onim s čim se sreću historičari i drugi koji dođu u muzej da istražuju - sa knjigama, muzejskim dokumentima i predmetima - to se pokazuje kao sjajan način za učenje", naglašava Hašimbegovićeva.
Njene riječi potvrđuje i Hamzić, govoreći iz iskustva autora "Urbane igre". Tvrdi da muzeji imaju svoju publiku, ali postoji mnogo veći broj ljudi koji ne idu u ove kulturne istitucije, ne znajući da tamo ima mnogo zanimljivih stvari koje bi im se sigurno svidjele.
"'Urbana igra' je samo ideja i sredstvo da se postigne cilj. Odnosno da ljudi shvate kakvo blago se krije u muzejima. Prošli put ljudi su izlazili iz muzeja sa oduševljenjem. Bilo je stvarno zabavno, bilo je čak i trke po muzeju, vidjeli su neke stvari, neki su riješili zadatke, neki nisu, ali bit i nije u takmičarskom duhu, nego da se pogleda, nauči, istraži, zainteresuje", otkriva Hamzić. Naravno, nakon svega rečenog sa razlogom smo se zapitali na kakvom je trenutno nivou muzejska kultura u Bosni i Hercegovini.
"Zavisi o kojoj muzejskoj kulturi govorimo: s jedne strane, možemo govoriti o poziciji i reputaciji muzeja unutar kulturnog sektora, ili s druge strane, kulturi odlaska u muzej; naravno da su one međusobno povezane, jer ukoliko u društvu ne postoji svijest o važnosti muzeja, ako se u njih ne ulaže i ne gleda ih se kao na snažan kulturni potencijal, kao na dinamična mjesta za učenje i zabavu, za razmjenu iskustava i znanja, nego kao prašnjavi teret ili još gore, kao politički problem, onda je teško stvarati uslove i pozitivnu klimu za kreiranje kulture odlaska ljudi u muzej", riječi su Hašimbegovićeve, koja tvrdi da su godinama vijesti o muzejima bile sve osim vijesti o kulturi - te prokišnjavaju, te zatvoreni... Rijetko je kad vijest o nekom prvorazrednom muzejskom događaju, a nije da ih ne bude, dospjela na naslovne stranice novina pa čak dobila i ozbiljan članak u rubrici kulture.
"U Sarajevu, na primjer, postoji odranije opšta percepcija da su svi muzeji zatvoreni i to je percepcija koju nije lako promijeniti. No na tome u Historijskom muzeju konstantno radimo - uporno i marljivo - gradimo svijest o važnosti muzeja, pokušavamo pratiti trendove u muzejskoj praksi, odgajamo muzejsku publiku, i na taj način postepeno gradimo muzejsku kulturu", navodi Hašimbegovićeva, dodajući da je sve značajniji prostor u medijima, nerijetko i među "važnijim" vijestima, pokazatelj da se stvari mijenjaju nabolje. Kao pozitivne primjere za svoje tvrdnje navodi i stručan rad kolega iz Zemaljskog muzeja BiH, Muzeja savremene umjetnosti RS, te Muzeja Semberije iz Bijeljine.
"Takvi primjeri uvijek vesele i ulijevaju nadu da se muzeji mogu izboriti za bolje i važnije mjesto u društvu", zaključila je Hašimbegovićeva.