Vizuelna umjetnost

Goli pred kamerom

Goli pred kamerom
Goli pred kamerom
N.N.

Izložba, pod nazivom "Goli pred kamerom", koja je krajem marta otvorena u njujorškom Metropoliten muzeju, privukla je veliki broj posjetilaca. Fotografije koje su poređane hronološkim redoslijedom prikazuju aktove nastale od početka 19. do kraja 20. vijeka.

Nago ljudsko tijelo vijekovima unazad služilo je kao inspiracija mnogim umjetnicima, pa i fotografima. Prizori golih grudi pokretali su debate o seksualnosti, grijehu, kulturnom identitetu i shvatanju ženske ljepote.

Izložba "Goli pred kamerom" bavi se pojavom nudizma u fotografiji, a zbirka obuhvata više od 60 umjetničkih djela.

"Ljudska figura je nadahnula umjetnike mnogih epoha. Zahvaljujući ovoj izložbi možemo vidjeti kako su fotografi koristili stari motiv golotinje za stvaranje novih djela", pojasnio je Tomas Kempbel, direktor Metropoliten muzeja.

Prvi eksponati datiraju sa početka 19. vijeka, kada su slikari koristili fotografije golih žena umjesto živih modela. Tako slika Gustava Korbea "Žena sa papagajem", nastala 1866. godine, neodoljivo podsjeća na jedan ženski akt fotografa Žulijena Valu de Vilneva, snimljen 1853. godine.

Iako su služile kao model za slikanje umjetničkih djela, pomenute fotografije imale su veliku estetsku vrijednost same po sebi. Fotografija švedskog autora Oskara Gustava Rejlandera iz 1857. godine, pod nazivom "Ariadne", pravi je primjer za to. Riječ je o aktu koji prikazuje zamišljenu ženu s leđa.

Većina prikazanih fotografija ima erotičnu notu i predstavlja odraz umjetnikove želje, međutim, to nije slučaj sa svim eksponatima. Drugi dio izložbe obuhvata fotografije nastale u medicinske svrhe, koje su korišćene na časovima anatomije.

Pojedini autori, kao što je etnolog Paul Virc, posebno su se interesovali za anatomiju pripadnika drugih naroda. Tako je ovaj Švajcarac fotografisao žene iz Indonezije početkom 20. vijeka, što se takođe može pogledati na izložbi.

Treća cjelina atraktivne postavke bavi se fotografijom u ratnom periodu i prikazuje djela Mena Reja, Hansa Belmera, Andree Kertesa i Bila Brendta. U Kertesovom djelu "Distorzija #6" žensko tijelo je izobličeno kao u smiješnom ogledalu, tako da autor prvi put odstupa od klasičnog ideala ljepote.

Konačno, posljednji dio izložbe bavi se fotografijama nastalim u 20. vijeku, a posjetioci jasno mogu vidjeti da su autori sa modelima ostvarili prisniju vezu nego njihovi suzdržani prethodnici. Tako su Edvard Veston, Hari Kalahan i Emet Govin napravili predivne aktove svojih supruga.

Pod uticajem seksualnih revolucija, žensko tijelo tokom šezdesetih godina posmatrano je kao oružje političke borbe. Umjetnici istražuju pitanja identiteta, seksualne orijentacije, pola i roda. Fotografija Dijane Arbus "Penzioner i njegova žena jednog jutra u nudističkom kampu" iz 1963. jedan je od smjelih radova koji čine zaključni dio izložbe.

Izložba "Goli pred kamerom" otvorena je do 9. septembra.

Najčitanije